Najviša temperatura koju možemo da preživimo niža je nego što se prethodno vjerovalo

Već duže od decenije, teoretski se pretpostavlja da je maksimalna temperatura koju, pri ekstremno vlažnim uslovima, zdrav čovjek može da izdrži – 35 °C. Nakon prelaska te granice, temperatura tijela nekontrolisano bi rasla.

Tih 35 °C mnogo je toplije nego što na prvu loptu djeluje.

Naime, govori se o temperaturi vlažnog termometra (wet bulb temperature), što je zapravo temperatura običnog živinog termometra oko kojeg je obmotana pamučna krpica nakvašena vodom.

Pri čitanju 35 °C na ovakvom termometru, vazduh je toliko zasićen vodenom parom da spriječava znoj sa kože da ispari i tijelo ne može da se rashladi, pa je subjektivni osjećaj temperature znatno viši.

Nekoliko savremenih analiza preispitivalo je validnost ovog podatka iz 2010. godine, koji je naširoko prihvaćen u nauci. Novi rezultati otkrivaju da je naš prag tolerancije na vrućine niži nego što se vjeruje, a takođe se smatra da je prethodno korišćeni model manje primjenjiv na stvarni svijet.

U sklopu jednog eksperimenta iz 2022, došlo se do brojke od 31 °C i vlažnost vazduha od 100% kao kritične temperature vlažnog termometra za zdravu, mladu osobu.

Sa napretkom globalnog zagrijevanja, pitanja "koliko toplo je za ljude zapravo pretoplo?" i "koja je to najviša temperatura koju možemo da preživimo?" nažalost postaju sve aktuelnija. Svoje uvide u ovu problematiku odlučili su da pruže i naučnici iz Australije.


Nove procjene međunarodnog tima eksperata pokazuju da su granice preživljavanja temperature vlažnog termometra za mlade između 26 i 34 °C, dok za starije to iznosi između 21 i 34 °C

Klimatska komora zapravo je mala prostorija u kojoj ispitanici mogu da vježbaju, odmaraju i obavljaju druge svakodnevne aktivnosti, ali i da imitiraju rad u fabrici odjeće, peglajući i šijući.

Svakog minuta, naučnici mogu da povećaju ili smanje temperaturu za 1 °C, i to od 5 do užarenih 55 °C. Oni kontrolišu i brzinu vjetra i simuliraju sunčevo zračenje pomoću infracrvenih lampi.

Povrh svega toga, može da se podesi i vlažnost vazduha. A upravo to je, kao što smo mogli vidjeti, ključna varijabla koja kroji uticaj toplote.

Procjene Olija Džeja i međunarodnog tima eksperata, objavljene krajem prošle godine u naučnom časopisu Nature, pokazuju da su granice preživljavanja temperature vlažnog termometra za mlade između 26 i 34 °C, dok se za starije kreće u rasponu od 21 do 34 °C.

Ovi proračuni inovativni su iz nekoliko razloga: ne fokusiraju se samo na omladinu, već i na stariju populaciju, a istovremeno su u komori testirali i izdržljivost različitih starosnih grupa u hladu i na suncu, kao i u stanju mirovanja i pri vježbanju.

Fakultet medicine i zdravlja na Univerzitetu u Sidneju

visoke temperature

klimatske promjene

temperatura preživljavanja

mjerenje temperature

eksperiment