I pčele nespremne na klimatske promjene - Zbog lošijeg prinosa očekuje se rast cijena meda
Ilustracija (Foto: Carlo Prearo/shutterstock.com)
Nakon što su poljoprivrednici izrazili veliku zabrinutost zbog suše koja je uništila više od 50% ovogodišnje proizvodnje hrane, te upozorili da prijeti opasnost i opstanku stočnog fonda, kao i brojnim poskupljenja na jesen, i među pčelarima na području Unsko-sanskog kantona se sumiraju loši rezultati ovogodišnje sezone, za koju tvrde da je bila jedna od težih kada se radi o proizvodnji meda.
Prema riječima Asmira Lišančića, predsjednika Udruženja Sana med iz Sanskog Mosta, prinosi meda po jednoj košnici u prosjeku se kreću oko pet kilograma, što je daleko od optimalnog, pa se na tržištu ove godine mogu očekivati male količine, prenose Nezavisne novine.
- Ono što je karakteristično za ovu godinu jesu neobične vremenske prilike jer je sve bilo preuranjeno. Dovoljno je da kažem da je bagrem procvjetao početkom aprila, kada su pčele još bile nespremne i da je sezona bagrema kratko trajala. Pčele su imale vremena da unesu tek toliko da mogu preživjeti - objasnio je Lišančić za Nezavisne novine.
Dodaje da se slična situacija ponovila i sa cvjetanjem ostalih medonosnih biljaka, da su kiše pokvarile u značajnoj mjeri ispašu, a potom je uslijedila dugotrajna suša.
- Generalno, sezona je bila vrlo loša, možda je bilo nekih džepova gdje su pojedini pčelari ostvarili bolje prinose, ali su takvi rijetki. Sada nam slijedi borba da očuvamo pčelinja društva i prehranimo ih tokom predstojeće jeseni i zime - objašnjava Lišančić.
Zbog ovakve situacije u narednom periodu može se očekivati rast cijena meda na tržištu, s obzirom na to da su cijene repromaterijala i preparata u porastu, pa se pčelarima ne isplati prodavati med ispod ove cijene.
Predsjednik Udruženja pčelara Bihać iz istoimenog grada Elvir Šehić ističe kako je fokus svih pčelara sada da sačuvaju pčelinja društva.
- Godina je bila takva da su u opasnost, zbog nedostatka hrane, došle pčelinje zajednice. Svi su situaciju shvatili ozbiljno, pčele su se prehranjivale i vrlo je malo pčelara koji će uspjeti izvrcati veće količine meda. Klimatske promjene su takve da biljke cvjetaju po mjesec i više dana ranije nego što bi trebalo, a pčele se u takvoj situaciji nikako ne snalaze - kazao je Šehić, dodajući kako zbog svega pčelarstvo dolazi u vrlo tešku situaciju.
Na području Unsko-sanskog kantona ima oko 700 pčelara, ali se zbog svih problema koji prate ovu vrstu proizvodnje taj broj neprestano smanjuje.
- Pozitivno jeste što su proizvođači meda i ove godine uvršteni u sistem poticaja, ali nismo zadovoljni raspodjelom sredstava, jer pčelari dobijaju mrvice. Svi moraju shvatiti koliki značaj pčelarstvo i pčele imaju kada se radi o ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji, jer bez pčela nema oprašivanja biljaka, nema voćarstva i ostalih agrarnih djelatnosti - istakao je Šehić.
Tagovi:
Asmir Lišančić
Elvir Šehić
pčelarska proizvodnja
pčelari
proizvodnja meda
prerada meda
pčele
klimatske promjene
cvjetanje biljaka
prinosi meda
košnice
suša
podsticaji
oprašivanje biljaka
cijena meda
Komentari
Vaš komentar
Naš izbor
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora