Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora
Vijesti
Beč: katastrofe postaju predvidive uz svemirske podatke
Izvor: eKapija
Utorak, 12.03.2024.
07:26
Utorak, 12.03.2024.
07:26
Komentari
(Foto: NASA/unsplash)
Klimatske promjene mijenjaju ciklus kruženja vode – ali kako? To se ne može svesti na jednostavnu, globalno važeću formulu. Ciklus kruženja vode je kompleksan sistem, regionalno se mogu pokazati potpuno različite promjene: u nekim regionima postaje suvlje, u drugima se povećava količina kiše, ekstremni vremenski događaji se mijenjaju i pomijeraju.
Kako bi ovaj kompleksan sistem učinili bolje predvidivim, međunarodni pilot-projekat, finansiran od strane Evropske svemirske agencije i vođen od strane italijanskog Nacionalnog istraživačkog savjeta, razvio je "digitalni blizanac" hidrosfere: ciklus kruženja vode i relevantne pojave povezane s njim su fizički tačno modelirane na računaru. Na taj način se može simulirati kako će određeni region reagovati na hidrološke promjene. Time se žele predvidjeti ne samo katastrofe poput poplava, već se i postepene promjene u vodnom bilansu, koje su na primjer uzrokovane povećanjem temperatura, predviđaju prostorno detaljnije nego ranije.
Ključni su satelitski podaci. Tim sa Tehničkog univerziteta u Beču je obezbijedio da posebno podaci radarskih satelita o ciklusu kruženja vode sada stoje na raspolaganju u izuzetnoj prostornoj rezoluciji, što je bitan ključni element za pouzdanost sistema prognoze.
"Digitalni blizanac" Zemlje
- Upravo takav digitalni blizanac sada nastaje za globalni sistem voda - objašnjava Marijete Vrojgdenhil sa odjeljenja za geodeziju i geoinformacije na Tehničkom univerzitetu u Beču. Kada za velike oblasti, idealno bi bilo za cijeli svijet, budu na raspolaganju podaci prostorno visokih rezolucija za validaciju i kontinuirano poboljšanje računarskih simulacija, onda se sa većom preciznošću može reći koji će se efekti pokazati pod određenim uslovima, pa sve do poplava ili klizišta na određenom mjestu.
Posebno važni su podaci o vlažnosti zemljišta. Na Tehničkom univerzitetu u Beču se to istražuje već godinama, koriste se rezultati mjerenja radarskih satelita koji neprekidno istražuju zemljište. Iz toga se mogu izvući važne informacije o osobinama zemljišta i na kraju predvidjeti da li zemljište u određenom području može još da apsorbuje vodu uoči dolazećih kiša ili ne. Međutim, ključno je da se poznaju prostorne prilike sa visokom rezolucijom, oko jednog piksela po kilometru.
- Za to se danas koristi vještačka inteligencija (AI). Mi u Beču slijedimo rigorozan pristup. Naš model radi s fizičkim formulama o kojima znamo da su tačne, dok se mašinsko učenje koristi kao podrška. Tako se može osigurati da se izračunavanje skupa podataka visoke rezolucije zasniva na poznatim prirodnim zakonima i da ne dođe do AI-halucinacija bez činjenične osnove, kao što je to ponekad slučaj kod vještačke inteligencije.
Cilj projekta je računarski model koji može na vrijeme upozoriti na opasnosti i koji takođe služi da objasni efekte različitih ljudskih intervencija na lokalnom nivou, tako da se mogu donjeti održive odluke.
Tagovi:
Kancelarija Grada Beča u Beogradu
Tehnički univerzitet u Beču
Evropska svemirska agencija
Nacionalni istraživački savjet Italije
Marijete Vrojgdenhil
klimatske promjene
ciklus kruženja vode u prirodi
digitalni blizanac Zemlje
prognoze poplava
Komentari
Vaš komentar
Naš izbor
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.