Prvi put u istoriji mjerenja - Svijet prekoračio kritični prag globalnog zagrijevanja

Srednja globalna temperatura je od februara 2023. do januara 2024. bila viša za 1,52 °C nego u drugoj polovini 19. vijeka. Ovo je prvi put da je tokom uzastopnih dvanaest mjeseci premašena donja granica Pariskog sporazuma. Iako to ne znači automatsku propast u njegovoj realizaciji, moglo bi da bude najava sumorne, uzavrelije budućnosti na planeti.

U svjetlu globalnog zagrijevanja, mjesec za nama bio je najtopliji januar na svijetu u protekle osamdeset četiri godine, saopštila je Služba za klimatske promjene Kopernikus. To je osmi mjesec u nizu koji ruši rekorde.

Ali januar predstavlja samo "krunu" na proteklih dvanaest mjeseci tokom kojih je svijet, kako prenose mediji, po prvi put u istoriji mjerenja prekoračio kritični prag iz Pariskog sporazuma o ograničenju porasta temperature na 1,5 °C u odnosu na predindustrijsko doba (1850-1900).

Kako pokazuju podaci, srednja globalna temperatura je od februara 2023. do kraja januara 2024. bila viša za 1,52 °C nego u drugoj polovini 19. vijeka, odnosno za 0,64 °C viša u poređenju sa prosekom od 1991. do 2020. godine.

- Ova godina počela je sa još jednim rekordnim mjesecom. I ne samo da smo zabilježili najtopliji januar, već smo takođe iskusili dvanaest uzastopnih mjeseci sa srednjom globalnom temperaturom iznad 1,5 °C u odnosu na predindustrijski referentni period - istakla je Samanta Berges, zamjenica direktora u Kopernikusu.

Prošla godina bila je najtoplija ikada izmjerena na Zemlji, a obilježili su je brojni temperaturni rekordi i vremenski ekstremi.

U 2024. zakoračili smo uz još sumorniju sliku klimatskih promjena: januar je preuzeo neslavnu titulu najtoplijeg januara od prethodnog rekordera, januara 2020, od kojeg je bio za 0,12 °C topliji. Vrućine su se širom svijeta nastavile i u februaru.

U skladu sa naučnim proračunima, predstavnici skoro 200 država dogovorili su se 2015. u Parizu da će nastojati da globalno zagrijevanje održe znatno ispod 2 °C, a idealno na 1,5 °C. Meteorolozi iz Ujedinjenog Kraljevstva su u decembru 2023. upozorili da bi 2024. mogla da bude prva kalendarska godina koja će premašiti navedenu donju granicu Pariskog sporazuma.

Pa da li prvih dvanaest mjeseci (i potencijalno prva godina u cjelini), koji su za 1,5+ °C topliji nego u predindustrijsko doba, znače automatsku propast ključnog dogovora u borbi protiv klimatskih promjena?

Kratak odgovor je da ipak nije tako zato što se Pariski sporazum odnosi se na višedecenijski prosjek temperatura. Ali pojedini eksperti naglašavaju da su ciljevi iz ovog dokumenta već sada van našeg domašaja i apeluju na bržu klimatsku akciju kako bi se ograničio rizik za prekoračenje.

Sličan apel uputila je i Samanta Berges koja je kazala da je jedini način da se zaustavi porast temperature upravo ubrzano smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte.

Služba za klimatske promjene

Kopernikus

Ujedinjeno Kraljevstvo

svijet

Pariz

Pariski sporazum

klimatske promjene

klima

zaštita životne sredine

emisija gasova

efekat staklene bašte

meteorolozi

temperature

rast temperatura

temperaturni rekord