Najtoplija godina u istoriji praćena najtoplijim januarom - Da li je svijet spreman za klimatske katastrofe?

(Foto: Brisbane/shutterstock.com)

Naučnici tvrde da je ekstremna toplota uglavnom rezultat ljudske aktivnosti, kao što su sagorijevanje nafte, gasa i uglja i sječa šuma. Ovo je pojačano prirodnim faktorima, posebno fenomenom El Ninjo - pojavom povezanom sa zagrijavanjem Tihog okeana - koja je počela prošle godine i očekuje se da će trajati do najranije proljeća.

Što je viša globalna temperatura, veći je rizik od požara i poplava. Samo ovog mjeseca su zabilježena dva mračna rekorda takvih klimatskih povezanih katastrofa, podsjeća Gardijan, a naučnici tvrde da svijet nije spreman za klimatske katastrofe koje pogađaju sa sve većom učestalošću, dok ljudski izazvano globalno zagrijavanje nastavlja da ruši rekorde.

Poplave u Kaliforniji, požari u Čileu

Predsjednik Čilea, Gabrijel Borik, proglasio je dva dana nacionalne žalosti nakon što su najsmrtonosniji šumski požari u istoriji zemlje odnijeli više od 120 života u regiji Valparaiso. Ovo dolazi nakon decenije dugog sušnog perioda u oblasti i prelaska sa raznovrsnih prirodnih šuma, koje su otpornije na požar, na monokulturu plantaža, koje su ranjivije.

U SAD-u, guverner Kalifornije, Gavin Njusom, proglasio je vanredno stanje kada je "atmosferska rijeka" - koja je bila superpunjena neobično toplim Tihim okeanom - izlila neviđene količine kiše na San Dijego i okolne oblasti, ubivši najmanje tri osobe.

Studije će biti potrebne da bi se utvrdio precizan stepen do kojeg su ove nesreće bile pokrenute ljudskim uzrokovanim poremećajem klime, ali se uklapaju u širi trend ka sve ozbiljnijim uticajima.

- Podstaknuta ekstremnim vremenom i klimatskim ekstremima, učestalost klimatskih povezanih katastrofa dramatično je porasla u poslednjih nekoliko godina. U nekim regionima svijeta, suočavamo se sa katastrofama pokrenutim klimom za koje nismo spremni, i malo je vjerovatno da ćemo biti u mogućnosti da im se potpuno prilagodimo - rekao je Raul Kordero, profesor klime na Univerzitetu Groningen i Univerzitetu Santjago.

Ričard Bet, iz Hadlijevog centra Meteorološke stanice u Velikoj Britaniji, rekao je da mnogi ekstremi, uključujući duže talase vrućine, obilniju kišu, povećanu sušu i više požara, postaju ozbiljniji zbog klimatskih promena koje izazivaju ljudi.

- Još možemo ograničiti stepen u kojem će ekstremi postajati gori, ako hitno smanjimo emisije gasova staklene bašte na nulu - ali sa globalnim emisijama koje i dalje rastu, teško je ne postati sve više zabrinut zbog onoga što dolazi. Već moramo da se prilagodimo promjenama koje smo već izazvali, a prilagođavanje će postati sve teže što duže odlažemo smanjenje emisija - upozorio je Bet.