Bugarska se još godinu dana oslanja na energiju uglja?

Bugarska će do 2025. godine nastaviti da se oslanja na postojeće kapacitete uglja, koji učestvuju u pokrivanju potrošnje na tržišnoj osnovi, ali će u srednjoročnom periodu obnovljivi izvori energije početi da potiskuju ugalj. To je predviđeno integrisanim planom Energija i klima, koji se ažurira i predviđeno je da do 2030. godine ekološki izvori za proizvodnju električne energije dostignu 11 GW, izjavila je zamjenica ministra energetike, Iva Petrova.

Očekuje se da će u 2035. godini OIE postrojenja premašiti 12 GW, a paralelno se planira i uvođenje skladišnih kapaciteta u sistem. U kratkoročnoj perspektivi to su baterije, dok se u srednjoročnoj i dugoročnoj perspektivi pojavljuju i novi kapaciteti tipa pumpno-akumulacione hidroelektrane.

U periodu od 2035. do 2040. godine planirano je da se u sistem uvede oko dva gigavata nove nuklearne energije. Zamjenica ministra podsjetila je na namjere Vlade da u NE Kozloduj izgradi još dva nova bloka primjenom američke tehnologije AP-1000 (Westinghouse).

Prve procjene pokazuju da bi Bugarska mogla da ostvari ciljeve za smanjenje potrošnje primarne energije za preko 11 odsto, a konačne za preko 10 odsto. Cilj za OIE je da iznosi oko 34 odsto, u sektoru električne energije preko 42 odsto i u sektoru toplote i hlađenja planira preko 45 odsto, istakla je Iva Petrova.

Izazovi i problemi sa priključenjem novih obnovljivih izvora energije (OIE) na mrežu mogu se prevazići fleksibilnom šemom, komentariše predsjednik skupštinskog odbora za energetiku i predstavnik GERB-a, Deljan Dobrev.

On je naveo da je studija Operatora elektroenergetskog sistema u sjeveroistočnoj Bugarskoj pokazala da se energija sunca i vjetra preklapa samo u dva odsto vremena. Prema riječima Dobreva, ova dva različita proizvođača električne energije mogu biti priključena na istu mrežu u različito vrijeme.

- Najbolje je što se to radi bez dodatnih ulaganja. Jednostavno, povećavamo efikasnost ove mreže - istakao je Dobrev.

Ministar ekologije Julijan Popov primijetio je da u Evropi proizvodnja električne energije iz uglja svake godine opada za 26 odsto.

- Podaci odavno pokazuju da gas nije tranziciono gorivo i ne djeluje kao tranziciono gorivo - dodao je Popov, napominjući da je proizvodnja električne energije na gas prošle godine opala za 15 odsto. Međutim, po prvi put je energija vjetra nadmašila plavo gorivo, bez obzira na cijene gasa i ogromne količine.

Ako bi se pratile emisije iz gasa od eksploatacije do spaljivanja, ispostavilo bi se da su jednake onima iz uglja, rekao je ministar životne sredine i voda.

Posebno za Evropu, štetne emisije iz proizvodnje električne energije pale su za 19 odsto u protekloj godini. Prema riječima Popova, riječ je o kombinaciji energetske efikasnosti, strukturne promjene u energetskom sektoru, a ne zato što industrija ne radi. Prema riječima ministra ekologije, glavni pokretač toga su obnovljivi izvori energije i energetska efikasnost.

Ministarstvo energetike Republike Bugarske

Ministarstvo ekologije Republike Bugarske

Nuklearna elektrana Kozloduj

Odbor za energetiku Republike Bugarske

Operator elektroenergetskog sistema

Iva Petrova

Deljan Dobrev

Julijan Popov

Evropa

električna energija

energija

klima

obnovljivi izvori energije

postrojenja

baterije

hidroelektrane

nuklearna energija

ekologija

životna sredina

emisija gasova

ugalj

energetska efikasnost