Vrijednost gotovine i prenosivih depozita rasla za više od 2 mlrd KM

Ukupna novčana masa na kraju septembra ove godine iznosila je 35,13 mlrd KM i za godinu dana je povećana za 2,41 mlrd KM.

Kako pokazuju podaci Centralne banke BiH, u odnosu na avgust, ukupna novčana masa veća je za 141 mil KM.

- Porast novčane mase (M2) u septembru 2023. godine, rezultat je povećanja novca (M1) za 38,1 mil KM (0,2%) i kvazinovca (QM) za 103 mil KM (0,7%). Gotovina izvan banaka povećana je za 8,2 mil KM (0,1%), a prenosivi depoziti u domaćoj valuti za 29,8 mil KM (0,2%), što je rezultiralo povećanjem novca (M1). Kvazinovac (QM) je povećan usljed porasta prenosivih depozita u stranoj valuti za 50,9 mil KM (1,3%), ostalih depozita u domaćoj valuti za 3,9 mil KM (0,1%) i ostalih depozita u stranoj valuti za 48,2 mil KM (0,7%). Na godišnjem nivou, porast novčane mase (M2) u septembru 2023. iznosio je 2,41 mlrd KM (7,4%). Rast je ostvaren kod gotovine izvan banaka za 316,2 mil KM (5,2%), kod prenosivih depozita u domaćoj valuti za 1,45 mlrd KM (10,8%), prenosivih depozita u stranoj valuti za 552,6 mil KM (16,0%), ostalih depozita u domaćoj valuti za 6,8 mil KM (0,2%) i kod ostalih depozita u stranoj valuti za 88,7 mil KM (1,3%) - stoji u saopštenju Centralne banke BiH.

Ekonomista Igor Gavran smatra da se i dalje dosta keša čuva izvan formalnih novčanih tokova te da je uvijek teško procijeniti da li rast depozita znači stvarni priliv novog novca ili samo ubacivanje novca koji je ranije čuvan izvan banaka u regularne tokove pohranjivanjem u formi depozita.

- U svakom slučaju, jedan od mogućih faktora za koje bi bilo logično pretpostaviti da su doprinijeli rastu vrijednosti depozita jesu nedavne akcije pojedinih banaka koje su konačno ponudile nešto više kamate na štednju i time vjerovatno privukle nove klijente i motivirali postojeće da oroče veće iznose. Također, imamo i paralelni rast zaduživanja građana, što upućuje na dalje raslojavanje i povećanje klasnih razlika, jer se veći dio društva bori za egzistenciju i zadužuje, a drugi dio ima dovoljno viška novca da povećava štednju. Još jedan faktor povećanja vrijednosti depozita je odsustvo dovoljno alternativnih prilika za ulaganja, pa se onda, umjesto u nove projekte, novac ulaže na štednju. Generalno je dobro da se povećava vrijednost depozita, jer se povećava i kreditni potencijal za financiranje budućih projekata i ojačava likvidnost banaka i stabilnost finansijskog sistema - objasnio je Gavran.

Marko Đogo, dekan Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kaže za Nezavisne novine da generalno depoziti rastu kako raste i GDP, a on je rastao pod uticajem inflacije.

- To je jedna normalna zakonitost. Najvjerovatnije je da je najveći dio tog porasta zapravo inflacija. Ipak, trebalo bi raščiniti na strukturu depozite, te razlikovati neki realni i nominalni rast - naglasio je Đogo.