U FBiH smanjen broj krava i umanjena proizvodnja mlijeka

Usitnjena imanja, mali broj grla na imanjima (od tri do deset), neadekvatni uvjeti držanja stoke, nepovoljni krediti za poljoprivredu kao niskoakumulativnu granu gospodarstva, nerazvijena savjetodavna služba, needuciranost farmera u području govedarske proizvodnje, što se očituje u vrlo niskoj razini proizvodnje po kravi – neki su od glavnih ograničavajućih čimbenika kada je u pitanju nedovoljna realizacija proizvodnje u govedarstvu, piše Večernji list BiH.

Uz navedeno, ima i drugih čimbenika koji bitno utječu na sadašnje stanje i trendove u govedarskoj proizvodnji, a to su stanje u prerađivačkoj industriji mlijeka, u mesoprerađivačkoj industriji i njihovoj međusobnoj povezanosti, što se ogleda kroz kvalitetu mlijeka i mliječnih proizvoda, kao i kvalitetu mesa i mesnih proizvoda.

Posebno je naglašen problem cjenovnih odnosa u otkupu sirovina, navodi se u dokumentu Zeleno izvješće za 2022. godinu.

Sve navedeno rezultiralo je u proteklom razdoblju smanjenjem broja muznih grla, a time i manjom proizvodnjom mlijeka. Tijekom 2021. godine na području Federacije BiH proizvedeno je 237,468.827 litara mlijeka, dok je prošle godine taj broj iznosio 215,129.652 litre. Najveće količine mlijeka proizvedene su u Unsko-sanskoj, Zeničko-dobojskoj i Tuzlanskoj županiji.

Prema statističkim podacima, tijekom prošle godine došlo je do povećanja brojnog stanja goveda. Naime, u 2021. godini na farmama diljem FBiH bilo je ukupno 190.719 goveda, dok je taj broj prošle godine bio 193.256. S druge strane, došlo je do pada broja krava i steonih junica, i to sa 131.848 na 131.274. Kada je riječ o županijama, stočnim fondom tijekom 2022. godine najbogatija je bila Tuzlanska županija s 41.291 grlom. Ujedno je to jedna od županija u kojoj je u odnosu na 2021. godinu došlo do pada broja goveda na farmama.

Najmanji stočni fond u navedenom razdoblju imala je Posavska županija na čijim se farmama nalazilo 1940 grla. Ipak, uz Unsko-sansku, Zeničko-dobojsku, Hercegovačko-neretvansku, Zapadnohercegovačku i Sarajevsku, ovo je županija koja je prošle godine u odnosu na prethodnu zabilježila povećanje stočnog fonda. U isto vrijeme BiH bilježi jako veliki uvoz mesa. Podaci pokazuju kako su prošle godine uvezena 83,362.882 kilograma živih životinja i mesa za 507,732.506 KM.

Za oko polovinu iznosa od 507 mil KM u BiH je tijekom prošle godine uvezeno 30,475.689 kilograma goveđeg mesa. Kako se navodi u dokumentu Zeleno izvješće za 2022. godinu, u FBiH je govedarska proizvodnja jako zastupljena i značajna te kao takva ima za cilj organizirati takve proizvodne sustave koji će osigurati dovoljne količine kravljeg mlijeka i goveđeg mesa ne samo za potrebe naše zemlje nego i osigurati viškove za mogući izvoz.

Takva proizvodnja u sustavu održive govedarske proizvodnje treba pronaći ravnotežu između gospodarskih interesa, zaštite okoliša i udovoljavanja socijalnim zahtjevima. Najvećim dijelom oslanja se na srednja i mala gospodarstva, a manjim dijelom na velike proizvodne jedinice. Sadašnje stanje govedarske proizvodnje još uvijek nije na potrebnoj razini, a namjera je dosegnuti zadovoljavajuće količine mesa i mlijeka.

U cilju podizanja konkurentnosti govedarske proizvodnje na ovako otvorenom tržištu i zadovoljavanja potreba za mlijekom i mesom naše zemlje, nužno je u govedarstvu uspostaviti nove proizvodne sustave koji će se veličinom proizvodne jedinice (farme), razinom proizvodnje te primjenom tehnoloških procesa moći nositi s proizvodnim sustavima zemalja iz okruženja, stoji u spomenutom dokumentu.