Na BiH tržištu postoje viškovi sirovog mlijeka - Neophodno uređenje zakonodavnog okvira prema potrebama industrije

Rezultati vanjskotrgovinske razmjene prerađivača mlijeka i mesa na godišnjem nivou iznose 250 mil KM. Ipak, globalna kriza, inflacija i nestašica mnogih inputa u proizvodnji imali su negativne efekte na gotovo sve proizvođače ovog sektora.

Stoga je posebno važno da nadležne institucije sarađuju s proizvođačima i osiguraju instrumente podrške privrednicima, istaknuto je tokom konferencije Olakšavanje poslovanja industrije prerade mlijeka i mesa u BiH te unapređenje vanjskotrgovinskog poslovanja, kojoj su prisustvovali predstavnici bosanskohercegovačkih kompanija i nadležnih ministarstava.

- Proizvodnja hrane je strateško pitanje za svaku zemlju, pa je neophodno uređenje zakonodavnog okvira prema potrebama industrije te određivanje prioriteta djelovanja u ovom sektoru - rekao je predsjednik VTK BiH, Zdravko Marinković istakavši kako su to preduslovi za organizaciju planske proizvodnje i jačanje primarne proizvodnje koja će moći pratiti već razvijenu prerađivačku industriju te će se na taj način smanjiti zavisnost od prekomjernog uvoza primarnih proizvoda.

Istovremeno, kako je naveo, prehrambena industrija će osigurati snabdijevanje stanovništva u BiH i time izvršiti i supstituciju uvoza te poboljšati vanjskotrgovinski bilans države.

Na panelu je bilo riječi i o situaciji u kojoj se nalaze izvozno orijentirane kompanije za preradu mesa i mlijeka u BiH te o instrumentima podrške koji doprinose unapređenju njihovog poslovanja. Zaključeno je da je potrebno izmijeniti član 17. Zakona o veterinarstvu BiH, što podrazumijeva ukidanje obrazaca 2A i 2B koji prate pošiljke životinjskog porijekla namijenjenih ljudskoj ishrani i industrijskoj upotrebi i otpadnih animalnih materija koje se otpremaju prijevoznim sredstvima u unutrašnjem prometu, jer predstavljaju ogromno finansijsko opterećenje prerađivačima.

Osim toga, prerađivači godinama predlažu da se u slučaju pojave viškova sirovog mlijeka na tržištu, kao što je to trenutno slučaj, obezbijede sušare za zbrinjavanje istog u mlijeko u prahu. Dodatno, s obzirom da nema dovoljno sirovina, potrebno je povećati sirovinsku bazu za meso i određene bescarinske kvote za uvoz.

Također, kako je navedeno, uz pomoć nadležnih institucija, potrebno je strateški razvijati stočni fond, ubrzano raditi na koracima izvoza crvenog mesa i konzumnih jaja u EU prema zahtjevima privrednika, dok prerađivači istovremeno trebaju razvijati i proširivati paletu proizvoda s fokusom na proizvode s dodanom vrijednosti.

Neophodno je, naveli su, osposobiti još barem jedan granični BIP prijelaz, ulaganje u opremu i modernizaciju proizvodnog procesa u prerađivačkom sektoru uz finansijske instrumente podrške od nadležnih institucija te ubrzati sve izvozne procedure u vanjskotrgovinskom prometu.