U čemu je tajna mediteranske dijete

(Foto: Pixabay/silviarita)

Više nego mnoge druge dijete, mediteranska zapravo predstavlja doživotni režim ishrane čija je osnova maslinovo ulje. Akcenat je i na voću i povrću, ribi, neobrađenoj hrani, orašastim plodovima. Dozvoljene su umjerene količine mliječnih proizvoda, uglavnom jogurta i sira, dok bi unos mesa trebalo ograničiti.

Ovaj način ishrane odlikuje svojevrstan paradoks - iako Mediteranci unose relativno velike količine masti, imaju daleko manju stopu oboljenja kardiovaskularnog sistema nego na primjer Amerikanci koji jedu približno iste količine masti. Kako? Odgovor je u vrsti masti.

Mediteranska dijeta ima malo zasićenih masti koje se nalaze pretežno u mesu, kobasicama, slanini, kajmaku, puteru, grickalicama. S druge strane, obiluje mononezasićenim mastima kojih ima u maslinovom ulju, koštunjavom voću. Istraživanja čak pokazuju da mediteranska dijeta ima bolje dugoročne efekte po kardiovaskularni sistem od ishrane sa malo masti.

Za doručak omlet, za večeru piletina

Pojedine studije pokazuju da primjena ove dijete smanjuje rizik za neke vrste raka, depresiju, demenciju, Alchajmerovu i Parkinsonovu bolest.

Ovaj režim ishrane ne podstiče gladovanje. Umjesto da naglo izgubite na težini, mršavljenje je postepeno, do kilogram po nedelji, što je dobro jer se smanjuje mogućnost jo-jo efekta.

Za doručak možete pojesti omlet sa povrćem, palačinke ili kačamak sa jogurtom, za ručak grčku salatu ili povrće sa sirom, a za večeru ribu ili piletinu pržene na roštilju ili maslinovom ulju. Užina može da bude sviježe voće ili šaka badema, lješnika i oraha. S vremena na vreme priuštite sebi nemasno meso, poput ćuretine i bijelog pilećeg mesa. Nije zabranjen ni hljeb, ali birajte onaj sa cijelim zrnom.

Uživanje u hrani bez stresa

Naučite da kuvate sa začinima jer su oni sjajni antioksidanti, a i smanjuju potrebu za solju i mastima u pripremi hrane. Bosiljak, bijeli luk, nana, biber, ruzmarin, origano, timijan - osnovni su začini mediteranske kuhinje.

Mediteranci su skloni da posle obroka popiju kafu kako bi ubrzali sistem za varenje, dok u sjevernoj Africi iz istog razloga piju zeleni čaj u kombinaciji sa listićima nane. Pratite smjenu godišnjih doba, pa birajte sezonske namirnice, tako ćete obezbjediti raznovrsnost u ishrani.

Preporučuje se i čaša crvenog vina dnevno, ali zaustavite se na jednoj. Nije zanemarljiv ni podatak da Mediteranci uglavnom jedu u društvu porodice i prijatelja. Socijalni aspekt je važan jer snižava stres, a opuštena atmosfera poboljšava varenje, za razliku od jedenja usput, na brzinu i u grču.