Prijava

Moja eKapija

Kontakt

Početna

Vijesti

Kilogram meda koštaće 20 KM, pčelari ne žele dizati cijene

Izvor: Klix

Utorak, 31.05.2022.

07:35

Komentari

Podeli

(Foto: Carlo Prearo/shutterstock.com)

Nakon dvije teške godine, pčelari u Bosni i Hercegovini se nalaze u prilikama koje im idu na ruku. Ovogodišnju sezonu najavljuju plodonosnom, a cijena kilograma meda, u zavisnosti od vrste i kvaliteta, iznosiće oko 20 KM.

Ovogodišnje proljetne vremenske prilike pogoduju pčelama koje se trenutno nalaze na nekoliko ispaša, što nije bio slučaj lani i u 2020. kada su se pčelari suočavali s velikim problemima.

Prinosi meda u ovoj godini trebali bi biti veći i kvalitetniji, a tome doprinosi i zimska njega roja, prehranjivanje i liječenje društava, što je rezultiralo dobrim proljetim razvojem pčela.

- Imali smo manjih pčelinjih gubitaka, ali smo iz zimskog i proljetnog perioda izašli s relativno snažnim i zdravim pčelinjim zajednicama. U području Posavine, Odžaka, Modriče i Svilaja bagrem je u fazi prolaska, rezultati su bili solidni, međutim, u drugim područjima, poput Sarajeva i njegove okoline, sada se on otvara i pčele su zdrave za kupljenje nektara i njegovo skladištenje u košnicu - kaže za Klix.ba predsjednik Saveza pčelara FBiH Rehad Deljo.

Ove godine biće i meda od kadulje

Globalne ekonomske prilike utjecale su svakako i na poskupljenje pčelarskog repromaterijala, međutim, proizvođači meda i ostalih proizvoda saglasni su da neće povećavati cijene u ovoj godini, u kojoj očekuju i prinose meda od kadulje, koji se kao rijetka vrsta pojavljuje svake četiri sezone.

- Nakon dvije godine relativno slabih rezultata u pčelarstvu, mi konačno sada imamo normalniju, zdravu i perspektivniju pčelarsku godinu, u kojoj očekujemo značajne rezultate. Kada je riječ konkretno o cijenama meda, ona će i ove godine biti okvirno deset eura, u zavisnosti od vrste i kvaliteta - dodaje Deljo.

Potražnja meda na tržištu BiH znatno je veća od proizvodnje, a ono na što posebno upozoravaju pčelari je patvoreni med, ali i onaj uvozni koji je izrazito lošeg kvaliteta.

- Mi smo spremni za fer i poštenu tržišnu utakmicu, ali s kriminalnom i patvorenjem imamo zaista velikih problema. Naš med ima dokazan kvalitet i u tom segmentu ima potražnju, kupca, tržište i svakako budućnost. Imamo potencijale da proizvodimo samo pola potreba našeg tržišta, što znači da postoji prostor za nove i mlade pčelare koji imaju šansu kroz sferu zapošljavanja i samozapošljavanja - naglašava Deljo.

(Foto: Nitr/shutterstock.com)

Kvalitetan domaći med se može prepoznati na više načina. Pravi med, bio on kristalisan ili ne, prvo morate pomirisati, nakon toga ga kašičicom nanijeti na jezik i podignuti na nepce. Ako osjetite sitne kristale koji se lako tope, riječ je o kvalitetnom, odnosno pravom medu. S druge strane, ako su kristali izuzetno oštri te imate dojam da ste pijesak ili staklo stavili na nepce, onda je riječ o patvorenom, odnosno lažnom medu.

Kako povećati prinose meda

Godišnji prinosi meda u Bosni i Hercegovini u ranijim godinama su iznosili od 7 do 12 kilograma po košnici, što je daleko od rezultata pčelarskih velesila poput Kine, Rusije, Argentine i Meksika.

- Međutim, naši pronosi se mogu povećati većom brigom, tehnologijama i inovativnim pristupima. Moramo redovno investirati u ovu proizvodnu oblast, uvoditi nove garancije te se uz sve to baviti naukom i edukacijama - smatra sagovornik portala Klix.ba.

Od uloge pčele najmanju korist imaju pčelari, u odnosu na ekosistem i društvo u cijelosti, a to su prema riječima Delje prepoznali i nadležni u našoj zemlji, sa kojima pčelari nastoje poboljšati prilike.

Iako još uvijek nisu zadovoljni iznosom podsticaja, pčelari su od države dosad dobili jednu od izmjena koja se odnosi na plaćanje dijagnostike razorne zarazne bolesti legla, odnosno američke gnjiloće, a u proceduri je i usvajanje pravila o ocjenjivanju kvaliteta meda.

"Naši podsticaji sada na nivou Federacije BiH iznose ukupno 1,5 mil KM, što je više nego prije nekoliko godina, ali tim činom udjela ipak nismo zadovljni. Mi imamo ukupnu vrijednost proizvodnje koja je veća od 2%, što je od 40 do 50 miliona KM godišnje te bi nam prema tome trebali pripadati od 2,5 do 3 mil KM. To je definisano u novoj strategiji razvoja poljoprivrede, tako da ćemo imati 3,2 ili 3,6 mil KM podticaja u narednim godinama - navodi Deljo.

Med je najjednostavniji i najjeftiniji proizvod koji nastaje od pčela, koje također čovječanstvu nude još i polen, propolis te matičnu mliječ. Uz med, bh. pčelari bave se još i proizvodnjom pčelinjeg voska, polena, pčelinjeg otrova, ali i matica te rojeva pčela.

Firme:

Savez pčelara FBiH Sarajevo

Tagovi:

Rehad Deljo

prinosi meda

kilogram meda

pravila o ocjenjivanju kvaliteta meda

kvalitet meda

Komentari

Vaš komentar

Naš izbor

Pčelari iz FBiH lani prihodovali 40 mil KM od proizvodnje meda - Ove godine se očekuje još bolji prinos Agro

Cijena meda ove godine ide do 25 KM - Pčelari očekuju medonosnu sezonu Agro, Industrija

Proizvodnja meda u FBiH može se zaštititi samo boljim zakonima i većim poticajima - Neophodan i novi pravilnik o ocjenjivanju kvaliteta Agro

Pčelari iz FBiH traže zaštitu i veću kontrolu nekvalitetnog meda iz uvoza - Poticaji u 2022. biće 101 mil KM Agro

BPK Goražde: Obrtnici nezadovoljni odlukom Vlade o povećanju osnovice za doprinose Industrija

Zakašnjelo proljeće povećava deficit meda - Bagrem širom Srpske izmrzao Agro, Industrija

Nikad lošija godina - Pčelari dižu kredite da sačuvaju pčelinjake Agro

Prvo hladnoća pa suša - Iako je godina za pčelare bila loša, med u BiH ne bi trebalo da poskupi Agro

Rubrike za dalje čitanje

Retrospektiva investicija

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.

Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu

Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.