Prvo hladnoća pa suša - Iako je godina za pčelare bila loša, med u BiH ne bi trebalo da poskupi

Iako su očekivanja pčelara za ljetni dio sezone bila velika, ona ipak nisu ispunjena. Tako je, nakon lošeg proljeća, za pčelare i ljeto bilo slabo.

Kako je za Klix.ba kazao Rehad Deljo, predsjednik Saveza pčelara Federacije BiH, velike vrućine nisu odgovarale pčelama.

- Rano proljeće je obećavalo, ali zbog hladnoće i kiše dolazak proljeća je prolongiran za 10-15 dana, što se vidjelo i po voću i svemu ostalom, a prva glavna paša bio je bagrem. Onda su naglo nastale vrućine i druga paša, lipe i livade bile su prilično slabe i nismo dobili rezultate kakve smo očekivali. U principu, bilo je nešto i lipe i livade, ali pčele su veći dio onoga što su donosile koristile za vlastite potrebe. Nakon toga je nastao dugi period suše zbog nenormalnih vrućina, a pogotovo su to osjetili pčelari iz Hercegovine, koji skoro da nisu ni imali nikakve prinose. Jedino oni koji su bili mobilni uspjeli su skupiti nešto meda - kazao je Deljo za Klix.

Nakon vrućina pčele su prešle na pašu na medljiku od hrasta i jele, s kombinacijom livade. U tom periodu, kako je kazao Deljo, ostvareni su određeni prinosi, uglavnom u brdskim i planinskim krajevima centralne i istočne Bosne.

Pčelari iz Unsko-sanskog kantona imali su, dodao je Deljo, lošu pašu kestena, a loša godina bila je i za pčelare iz Posavine i Tuzlanskog kantona. Pčelari iz Bosansko-podrinjskog kantona, dijela Hercegovine, Sarajeva, Srednjobosanskog kantona ostvarili su prihode, ali dosta slabije nego ranijih godina.

- Za ovu godinu možemo reći da nije neka pčelarska godina, ali srećom nismo doživjeli ni potpuni krah, pogotovo pčelari u srednjoj Bosni. Međutim, nama je problem što su nam i prethodne dvije godine bile loše, pčele su u prošlu zimu ušle u slaboj kondiciji, s nekvalitetnim zalihama. Znači, mi imamo problem već tri godine i nadamo se da će ta priča biti završena s ovom godinom, da ćemo sljedeće godine imati dosta bolju situaciju - istakao je Deljo.

Kako bi stanje u pčelarstvu bilo bolje, Deljo kaže kako im je potrebna i pomoć države. Kaže kako imaju neku vrstu pomoći od određenih lokalnih zajednica, ali ističe i kako je potrebna pomoć u vidu većih poticaja.

Međutim, iako je godina bila loša i meda je manje, Deljo kaže kako cijene neće rasti, ostat će na nivou ranijih godina, a to je otprilike 20 KM za kilogram meda.