Pčelari iz FBiH lani prihodovali 40 mil KM od proizvodnje meda - Ove godine se očekuje još bolji prinos

Nakon relativno dobre prošle godine, pčelari u FBiH očekuju da bi 2023. mogla biti i bolja ako je suditi po zimi koja nije bila jako hladna i s previše snježnih oborina, pa su i gubici u pčelinjim zajednicama bili relativno mali, kažu u Savezu pčelara FBiH.

Prema riječima Seje Delje, predsjednika Saveza, april je karakterističan po voćnoj ispaši, koja predstavlja uvod u glavnu pčelinju ispašu - bagrem. O ovom mjesecu, dodaje, ovisi hoće li ove godine biti meda ili ne.

- Najvažniji posao pčelara u aprilu je uraditi sve poslove kako bi omogućio da pčelinja društva što snažnija i jača uđu u bagremovu ispašu – objašnjava Deljo.

Dodaje da i početak proljeća ide na ruku pčelarima.

- Rekao bih da je sezona u dobrom zamahu. Na području FBiH registrirano je oko 220.000 košnica, što je uz 350.000 košnica s područja entiteta RS respektabilan pčelinji fond koji treba uvažavati i dalje razvijati - kaže Deljo

- Lani su pčelari u FBiH proizveli oko 2.000 tona meda, što iznosi oko 40 mil KM. To je malo jer BiH ima sve predispozicije da pčelarstvo postane jedna od najunosnijih poljoprivrednih grana ako uzmemo u obzir kvalitetu meda koji proizvedu pčelari. Nažalost, mi godišnje na razne načine i uvezemo oko 2.000 tona meda, uglavnom sumnjive kvalitete - ističe Deljo.

Kako bi se smanjio uvoz i ojačala proizvodnja kvalitetnog meda u BiH, potrebno je, prema njegovim riječima, više ulagati u ovu poljoprivrednu granu.

- Kada sam došao na mjesto predsjednika Saveza, nije bilo nikakvih poticaja. To više nije tako. Prošle godine visina poticaja na razini FBiH iznosila je 10 KM po košnici i izdvojena su oko 2 mil KM. Ove godine projekcije su da se poticaji povećaju na 12 KM, a pritom proračun za poljoprivredu viši je za 60%. Zato smo odlučili ne pristajati na manje od 15 KM. Očekujemo pregovore, vidjet ćemo što će biti - navodi Deljo.