Mreža autoputeva i brzih saobraćajnica kroz Crnu Goru - Planirano oko 650 km novih putnih pravaca čija je vrednost blizu 11 mlrd EUR

Crna Gora ima plan da kroz mrežu autoputeva i brzih saobraćajnica izgradi ukupno oko 650 kilometara novih i planiranih putnih pravaca, čija je procijenjena vrijednost oko 10,5 mlrd EUR. Pregled projekata mreže autoputeva i brzih saobraćajnica, koji je objavljen uz poziv američkim kompanijama za učešće u izgradnji dionica Jadransko-jonskog autoputa, pokazuje u kojoj se fazi nalazi svaka od planiranih dionica, kao i dinamiku pripreme projektne dokumentacije.

Prema dokumentu Ministarstva javnih radova, kompletna mreža autoputeva A1 i A2 i brzih saobraćajnica B1–B6 obuhvata 649,5 kilometara, dok je ukupna procijenjena vrijednost dionica za koje je procjena dostupna 10,545 mlrd EUR.

Od cijele mreže, za sada je završena i puštena u saobraćaj prva dionica autoputa Bar–Boljare, Smokovac–Mateševo, dužine 42 kilometra. Dionica je otvorena 13. jula 2022. godine.

Nakon nje slijedi niz projekata koji se nalaze u različitim fazama projektovanja.

Na sjevernom pravcu, dionica Mateševo - Andrijevica duga je 22 kilometra i procijenjena je na 694 mil EUR. Idejno rješenje i idejni projekat su završeni, dok je glavni projekat u izradi. Za ovu dionicu u junu su počeli pripremni radovi, a kako je ranije najavljeno, glavni radovi počeće naredne godine. Posao izgradnje dobio je kineski konzorcijum PowerChina - STECOL - PCCD, a ugovor je potpisan u februaru. Rok za završetak radova je pet godina.

Dionica Andrijevica-Crnča duga je 28 kilometara, vrijedna procijenjenih 585 mil EUR. Idejno rješenje je završeno, idejni projekat je u izradi, dok je glavni projekat planiran za 2028. godinu.

Dalje prema granici sa Srbijom, gradiće se dionica Crnča-Boljare koja ima 23 kilometra i procijenjenu vrijednost od 460 mil EUR. I za nju je idejno rješenje završeno, idejni projekat je u izradi, a glavni projekat planiran je za 2030. godinu.

Na južnom dijelu autoputa Bar-Boljare, dionica Smokovac-Tološi duga je 10,5 kilometara i procijenjena na 236 miliona eura. Idejno rješenje i idejni projekat su završeni, dok je glavni projekat planiran za 2027. godinu. Početkom septembra raspisan je i tender za projektovanje i gradnju, pa je u toku postupak izbora izvođača radova.

Dionica Tološi-Virpazar ima ukupno 41 kilometar i procijenjenu vrijednost od 850 mil EUR. Riječ je o posebnom dijelu mreže jer se 16 kilometara, od Tološa do Gradca, vodi kao A1, dok je preostalih 25 kilometara od Gradca do Virpazara zajedničko za autoputeve Bar-Boljare i Jadransko-jonski koridor. Idejno rješenje je završeno, idejni projekat je u izradi, a glavni projekat planiran je za 2028. godinu.

Naredna dionica, Virpazar-Zaljevo, duga je 23 kilometra i procijenjena na 700 mil EUR. Ona je zajednička za A1 i A2 i predstavlja buduću obilaznicu Bara. Idejno rješenje je završeno, dok je idejni projekat u izradi, a njegovo okončanje očekuje se do kraja 2026. godine. Paralelno je predviđena priprema studije eksproprijacije.

Poseban dio investicionog ciklusa predstavlja crnogorska dionica Jadransko-jonskog autoputa, koja bi trebalo da poveže granicu sa Bosnom i Hercegovinom kod Nuda sa granicom sa Albanijom kod Sukobina.

Planirana trasa kroz Crnu Goru duga je oko 127 kilometara, a procijenjena vrijednost izgradnje kompletnog koridora je oko 2,8 mlrd EUR. Autoput će povezivati Crnu Goru sa pravcem prema Trebinju i Bosni i Hercegovini na sjeverozapadu, odnosno Albaniji i Grčkoj na jugoistoku.

Na zapadu je planirana dionica Gradac-Čevo, dužine 19 kilometara i vrijednosti oko 380 mil EUR. Idejno rješenje je završeno, dok je izrada idejnog projekta planirana.

Dionica Čevo-Krivošije ima 16 kilometara i procijenjenu vrijednost od 320 mil EUR. I na ovoj dionici je idejno rješenje završeno, idejni projekat planiran je za ovu, a glavni za 2018. godinu. Podsjetimo, za razvoj ove dionice Monteput je početkom juna potpisao Memorandum o razumijevanju sa francuskom kompanijom Bouygues Travaux Publics.

Od Krivošija preko Grahova do granice sa Bosnom i Hercegovinom predviđena je trasa ukupne dužine 21 kilometar, sa procijenjenom vrijednošću od 480 mil EUR. Idejno rješenje je završeno, idejni projekat je planiran za ovu, a glavni projekat za 2028. godinu za dionicu od Grahova do Krivošija, a do 2030. za krak od Grahova do granice sa BiH.

Središnji dio koridora čini dionica Gradac-Virpazar, duga 25 kilometara. Ona je zajednička za A1 i A2, odnosno dio je i Bar-Boljare i Jadransko-jonskog autoputa, a idejni projekat je u pripremi. Glavni projekat planiran je za 2029. godinu.

Na pravcu prema jugu, Virpazar–Zaljevo duga je 23 kilometra i procijenjena na 700 mil EUR. Kako je riječ o budućoj obilaznici Bara i zajedničkom segmentu A1 i A2, ova dionica ima značaj i za povezivanje Podgorice i sjevera sa Barom i lukom Bar. U okviru trase planirani su čvorovi Virpazar, Zupci i Zaljevo, kao i tunel Sutorman dug oko šest kilometara.

Južni završetak Jadransko-jonskog autoputa čini dionica Zaljevo-Ulcinj-granica sa Albanijom kod Sukobina. Duga je 23 kilometra i procijenjena na 420 mil EUR. Idejno rješenje je završeno, a idejni projekat je u izradi. Trasa bi trebalo da vodi preko Pečurica, Kruta i Vladimira do Sukobina, gdje se povezuje sa albanskom putnom mrežom prema Grčkoj.

Za četiri zapadne dionice Jadransko-jonskog autoputa: Gradac-Čevo, Čevo-Krivošije, Krivošije-Grahovo i Grahovo-granica sa BiH planirano je pokretanje tendera za izradu idejnih projekata. Dokument navodi da je idejno rješenje završeno za cijeli koridor, dok se idejni projekti trenutno pripremaju za Tološi-Virpazar, Virpazar-Zaljevo i Zaljevo-Sukobin.

Posebno je izdvojena dionica Tološi–Gradac, duga 16 kilometara, koja pripada autoputu Bar–Boljare, ali ima i funkciju povezivanja sa Jadransko-jonskim koridorom.

Idejno rješenje je završeno, dok je idejni projekat u pripremi i očekuje se da bude završen u januaru 2027. godine. Paralelno je predviđena priprema studije eksproprijacije. Na trasi su planirani čvorovi Tološi i Farmaci, dok bi Gradac predstavljao vezu sa ostatkom mreže.

Pored autoputeva, planirana je i mreža brzih saobraćajnica.

Dionica Ljubotinj-Markovići duga je 15 kilometara i procijenjena na 380 mil EUR. Idejno rješenje je završeno, idejni projekat je u izradi, a glavni projekat planiran je za 2028. godinu.

Budvanska obilaznica Markovići-Lastva Grbaljska duga je osam kilometara i procijenjena na oko 200 mil EUR bez, odnosno 237 miliona sa uračunatim PDV-om. Idejno rješenje je završeno, dok je glavni projekat u izradi. Za ovu saobraćajnicu Vlada je prošle sedmice dala saglasnost za početak pripremnih radova. Krajem juna sa kompanijom Briv Construction potpisan je ugovor o projektovanju i izgradnji. Konzorcijum čine i kompanije Herc gradnja, Hering, IPSA Institut i Shandong. Rok za završetak radova je 2030. godina.

Prema jugu, planirani su i pravci Lastva Grbaljska-Luštica, dužine 19 kilometara, i Luštica-granica sa Hrvatskom, takođe od 19 kilometara. Za obje dionice je idejno rješenje završeno, dok u dokumentu nisu navedene procijenjene vrijednosti niti dalji rokovi projektovanja.

Planirana je i dionica Krivošije-granica sa Hrvatskom, dužine 30 kilometara i procijenjene vrijednosti 600 mil EUR. Za nju je idejno rješenje planirano za 2026, idejni projekat za 2027, a glavni projekat za 2028. godinu.

Veliki investicioni blok predstavljaju brze saobraćajnice koje treba da povežu centralnu i sjevernu Crnu Goru.

Dionica Crnča-Pljevlja duga je 64 kilometra i procijenjena na 900 mil EUR. Idejno rješenje je završeno, izrada idejnog projekta planirana je za 2026, a glavni projekat za 2029. godinu.

Slijedi dionica od Pljevalja do granice sa Bosnom i Hercegovinom koja ima 30 kilometara i vrijednost od oko 400 mil EUR. Idejni projekat planiran je za 2027, a glavni projekat za 2031. godinu.

Na pravcu Nikšić-Žabljak-Pljevlja planirane su tri dionice. Nikšić–Šavnik ima 35 kilometara i procijenjenu vrijednost od 495 miliona eura, a tender za idejni projekat planiran je za 2027, dok je tender za glavni projekat planiran za 2028.

Dionica Šavnik-Žabljak ima 22 kilometra, a vrijednost je procijenjena na 310 mil EUR. Tender za idejni projekat planiran je za 2029, a za glavni projekat za 2031. godinu.

Kada je riječ o dionici Žabljak-Pljevlja, odnosno pravac do Vrulje, imaće 38 kilometara i procijenjenu vrijednost od 535 miliona eura. Tender za idejni projekat planiran je za 2029, a za glavni projekat za 2032. godinu.

U centralnom dijelu zemlje planirana je dionica Smokovac-Tuzi-Božaj, dužine 24 kilometra i vrijednosti 420 miliona eura. Idejno rješenje je završeno, idejni projekat planiran je za 2028, a glavni projekat za 2031. godinu.

Dionica Podgorica-Danilovgrad ima 16 kilometara i procijenjenu vrijednost od 230 mil EUR. Idejno rješenje je u izradi, idejni projekat planiran je za 2030, a glavni projekat za 2031. godinu.

OD Danilovgrada prema Nikšiću vodi dionica duga 34 kilometra, procijenjene vrijednosti od 470 mil EUR. Idejno rješenje je završeno, dok su tenderi za idejni i glavni projekat planirani za 2027. i 2031. godinu.

Prema istoku, dionica Andrijevica-granica sa Kosovom duga je 27 kilometara i vrijedna oko 480 mil EUR. Idejno rješenje je završeno, tender za idejni projekat planiran je za 2028, a tender za glavni projekat za 2032. godinu.

Pregled pokazuje da se najveći dio planirane mreže još nalazi u fazi projektovanja, dok je od autoputeva do sada izgrađena i otvorena dionica Smokovac-Mateševo.

Istovremeno, više projekata ulazi u konkretnije faze pripreme. Kod pojedinih dionica idejni projekti su već u izradi, dok se za druge tek planira njihovo pokretanje. Za Jadransko-jonski koridor, čija je ukupna crnogorska trasa oko 127 kilometara i procijenjena vrijednost oko 2,8 milijardi eura, kompletno idejno rješenje je završeno, ali se za najveći dio trase tek priprema naredna projektantska faza.

Posebno mjesto imaju Virpazar-Zaljevo, Tološi-Gradac i Tološi-Virpazar, jer predstavljaju vezu budućeg Jadransko-jonskog pravca sa Podgoricom, Barom i već izgrađenim dijelom autoputa Bar-Boljare.

Cjelokupni registar, međutim, pokazuje da se razvoj putne infrastrukture u Crnoj Gori planira kroz znatno širu mrežu od samog Jadransko-jonskog autoputa - od pravca prema BiH i Hrvatskoj, preko Podgorice, Nikšića i Žabljaka, do Pljevalja, Andrijevice, Kosova i Albanije.

Za 26 dionica autoputeva i brzih saobraćajnica navodi se ukupno 649,5 kilometara, uz procijenjenu vrijednost od 10,545 mlrd EUR, pri čemu tri dionice nemaju iskazanu vrijednost u registru.