NavMenu

Marinković:U Deliblatskoj peščari neće biti gradnje-u toku monitoring posledica požara

Izvor: N1 Petak, 25.09.2026. 11:30
Komentari
Podeli
Deliblatska peščara pre požara (Foto: Shutterstock/Budimir Jevtic)Deliblatska peščara pre požara
U Deliblatskoj peščari u toku je monitoring posledica požara i priprema sanacionog plana, a aktivnosti su usmerene isključivo na sanaciju opožarenih površina, a ne na bilo kakvu izgradnju, rekao je izvršni direktor za šumarstvo, ekologiju i razvoj JP Vojvodinašume Marko Marinković.

On je dodao da je završeno snimanje terena bespilotnim letelicama i satelitskim snimcima, čija je obrada u toku, dok se paralelno rade dodatne analize zemljišta, uključujući pedološke analize i analize multispektralnim kamerama, kako bi se utvrdilo stanje sastojina koje se ne može sagledati golim okom.


Sanacioni plan do kraja godine

Marinković je naveo da će u monitoring biti uključeni instituti, fakulteti, Zavod za zaštitu prirode i biolozi, a biće obuhvaćeno i stanje zaštićenih i strogo zaštićenih vrsta i staništa.

Naveo je i da još nema konačnih i preciznih podataka o površini opožarenih šuma, jer obrada snimaka nije završena.

Prema njegovim rečima, nesporno je da je požar zahvatio oko trećine Deliblatske peščare, ali je za planiranje sanacije važnije precizno utvrditi šta se nalazi na zahvaćenim površinama i kakva je struktura terena.


Sanacioni plan trebalo bi da bude završen do kraja godine i, kako je objasnio, obuhvatiće rezultate monitoringa, ciljeve i mere, kao i kadrovske, tehničke, ekološke i finansijske parametre i rokove za njihovo sprovođenje.

- Ne treba da budu ad hok rešenja, nego ozbiljan monitoring svih nas koje sam pomenuo, da bismo mogli da popišemo. Postoji metodologija, postoje standardi kako se to radi. Ne treba brzati - rekao je Marinković.

Požar zahvatio skoro trećinu površine Deliblatske peščare (Foto: Pixabay.com/Christophe JACOBS)Požar zahvatio skoro  trećinu površine Deliblatske peščare
Sanacija će se, prema njegovim rečima, odvijati kroz prirodnu regeneraciju, pomoć prirodnoj regeneraciji i veštačko pošumljavanje.

Dodao je da će ono što predstavlja neposrednu opasnost na terenu moći da bude uklonjeno i pre usvajanja sanacionog plana, ukoliko inspekcija to odobri, kako se ne bi čekalo sa uklanjanjem uništenog i stabilizacijom zemljišta.


Umesto borova lišćari

Kada je reč o obnovi šuma, plan je, objašnjava Marinković, da se izgorele borove monokulture zamene mešovitim lišćarskim vrstama, a ne da se ponovo sade borovi.

Prvi znaci prirodne regeneracije, prema njegovim rečima, očekuju se već na proleće, posebno na stepskim staništima i pašnjacima, dok će za razvoj novih šumskih područja biti potrebne godine i decenije.

- Prvi boljitak vezano za stepska staništa biće odmah na proleće. Imaćemo sveže pašnjake na proleće - rekao je Marinković, navodeći da su se pojedine biljne vrste, poput bagrema, već pojavile na opožarenim površinama.

Izvršni direktor Vojvodinašuma naveo je i da se razmatraju mogućnosti unapređenja vodnog režima na peščari, uključujući ispitivanje podzemnih voda i potencijalnu izgradnju bunara, hidrantske mreže, pojilišta i rezervoara koji bi mogli da se koriste za zalivanje mladih šuma, ali da su i te aktivnosti deo pripreme za sanaciju.


Samo sanacija bez gradnje

Na pitanje da li se na Deliblatskoj peščari planira bilo kakva izgradnja, on je kao jedan od čelnika preduzeća koje upravulja tim područjem to izričito negirao.

- Ono što mogu da vam kažem kao upravljač, dakle, ništa ne postoji što bi značilo neku gradnju. Radi se apsolutno samo na sanaciji - rekao je Marinković.

Istakao je da Vojvodinašume u pripremu sanacije uključuju sve relevantne institucije i stručnjake, kao i da pozivaju fakultete i organizacije da daju mišljenja i komentare.

Uprava za šume Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Vojvodinašume danas imaju operativni sastanak o kapacitetima sadnog materijala, što je, kako je naveo, jedan od važnih preduslova za buduću obnovu opožarenih površina.


Šta imamo u krugu od:
1 km
2 km
3 km
5 km
10 km
15 km
Opis:
Deliblatska peščara (Deliblatski pesak) ili Banatska peščara (Banatski pesak), jedinstvena je peščara u Evropi, a nalazi se u jugoistočnom delu srpske pokrajine Vojvodine, u južnom Banatu.

Ova prostrana oblast površine od oko 300 km?, čije su glavne peščane mase elipsoidnog oblika okružene plodnim lesnim poljoprivrdnim površinama, proteže se između Dunava i jugozapadnih padina Karpata.

Ovaj spomenik istorije prirode Panonske nizije jedno je od retkih pribežišta za mnoge specifične vrste flore i faune, koje u evropskim i svetskim razmerama predstavljaju prirodne retkosti. Peščara predstavlja geomorfološki i ekološko-biogeografski fenomen ne samo Panonske nizije, već i čitave Evrope. (Wikipedia)
Vidi sve
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.