NavMenu

Setva uljane repice na čekanju - Na oranice sa ovom unosnom kulturom ratari će posle padavina

Izvor: RTS Nedelja, 30.08.2026. 09:49
Komentari
Podeli
Najviše uljane repice u Banatu (Foto: eKapija / Aleksandra Kekić)Najviše uljane repice u Banatu
Optimalni rok za setvu uljane repice počeo je da teče. Ipak, ovaj posao moraće da sačeka, jer je zemlja izuzetno suva.

U ovom trenutku nije moguće dobro je pripremiti za polaganje semena, niti je preporučljivo da ono stoji u zemlji bez vlage.

Zato stručnjaci kažu da se više ne može gledati samo u kalendar, već da se poslovi na njivi moraju prilagođavati vremenskim prilikama. U ovom slučaju setvu treba odložiti dok ne bude padavina.


Zrenjaniski atar bez kiše 3 meseca

U poslednjih desetak godina Vlada je polako povećavao površine pod uljanom repicom. Sada ona zauzima trećinu od oko 120 hektara koje obrađuje. Ni prošle godine, a verovatno ni ove neće moći da ispoštuje optimalni rok za njenu setvu.

- U zrenjaninskom ataru kiša nije pala tri meseca. Stanje na njivama je jako teško. Zemlja je suva. Velike mašine uspevaju nekako da to obrade. Neku polu-pripremu smo odradili, ali daleko je to od dobrog. Da bi se radila druga priprema i setva treba da padne minimum 30 litara kiše po kvadratu. U narednih 15 dana nema ni najave padavina - objašnjava poljoprivrednik iz Zrenjanina.

Svaka godina u poljoprivredi je, navodi, priča za sebe. I ove jeseni će se sigurno sejati, ali treba imati strpljenja, treba pripremati, sačekati kišu, pa ući u njivu.

- Mi smo uljanu repicu prošle godine sejali 10. oktobrta. Kad kažem nekom da sejem repicu oktobra, on kaže da to nije dobro. Ja se slažem da nije dobro, ali mi smo ove godine imali prinos od 3 tone po hektaru. Poljoprivrednu proizvodnju ne možemo strogo vezivati za datume.

I posle tzv. optimalnih rokova postoje dani, ako prognoza kaže da će biti toplo, da će biti padavina. Biljka će tada da se razvije koliko je potrebno da bi prezimela zimu - dodaje.


Zahtevna kultura ali najisplativija

Proizvodnja uljane repice je zahtevnija od pšenice i ječma, pa ukoliko proizvođači razmišljaju o njoj treba dobro da se pripreme. Istovremeno, u ovom trenutku to je najisplativija kultura.

- Uljana repica je bila 60 dinara, pa puta prinos od tri tone, lako je da se izračuna koliko je to novca. Kukuruza ćemo isto imati tri tone, ali njegova je cena je oko 20 dinara, što znači da je ta proizvodnja tri puta lošija.

Pšenica je, takođe, tri puta lošija. Suncokret je 40 dinara, ali ga ima dve tone po hektaru. U ovom trenutku uljana repica je najbolja za proizvodnju kada pričamo o ratarskim klasičnim kulturma - ističe Vlada.


U Srednjem Banatu 3.000 hektara pod uljanom repicom

U regionu Srednjeg Banata poslednjih godina povećavaju se površine pod uljanom repicom. Lane je ovom kulturom posejano oko 3.000 hektrara, a bilo bi i više da deo proizvođača, zbog pomeranja rokova, nije odustao od setve.

- Svedoci smo da meteorološki uslovi limitiraju svu poljoprivrednu proizvodnju. Osim što je kasnila setva, nedostatak padavina u aprilu uticao je na kondiciju i stanje useva.

To se odrazilo i na prinos, jer je uljana repica bila u fazi intenzivnog porasta, kao i na visinu useva koja je izostala, tako da biljke nisu ostvarile pun kapacitet prinosa.

Kasnije smo imali period koji je bio dobar za razvoj, jer je tokom juna je bilo nešto kiše koja je uticala na bolje nalivanje zrna - objašnjava Snežana Parađenović iz Poljoprivredne stručne službe (PSS) Zrenjanin.


Teško ispoštovati rokove

Optimalne rokove sve je teže ispoštovati. Sa setvom ne treba žuriti, jer će seme biti u suvom i biće otežano nicanje.

- Sa otežanim nicanjem imaćemo različite faze razvoja, što je bitno kasnije kod primene sredstava za zaštitu. Imamo štetočine koje ugrožavaju usev kako u jesen, tako i kasnije, a istovremeno nemamo adekvatne insekticide za njih. Uz to, mora se pravovremeno reagovati.

Na početku godine problem je repičina lisna osa, kasnije su to pipe. Takođe, mora se voditi računa i o suzbijanju korova. Treba primeniti herbicide posle setve, a pre nicanja, a čija efikasnost, isto, zavisi od padavina. Imamo i tretmane nakon nicanja. Do sada smo imali i probleme sa samoniklim pšenicama u usevu uljane repice koji konkurišu mladom usevu - navodi Parađenović.


Koji su dobri, a koji loši predusevi za uljanu repicu

Jako je važno i voditi računa o tome koji je predusev bio na parceli gde se planira setva uljane repice.

- Imamo ranije skidanje kukuruza, tako da očekujemo da će i na tim površinama da se seje uljana repica. Za nju je dobro da su joj predusev pšenica ili kukuruz. Suncokret nikako nije dobar kao predusev.

Treba obratiti pažnju gde su primenjivani herbicidi koji mogu da stopiraju porast uljane repice i te parcele treba izbegavati - dodaje Parađenović.


Proizvodnja počinje od analize zemljišta

Stručnjaci upozoravaju da je pre setve veoma važno uraditi analizu zemljišta. Pored osnovnih parametara plodnosti – pH vrednosti, sadržaja organske materije, fosfora i kalijuma – na pojedinim parcelama korisno je odrediti i rezerve mineralnog azota u profilu zemljišta.

Uljana repica (Foto: Pixabay / congerdesign)Uljana repica
To može biti naročito značajno nakon sušnih perioda i na parcelama na kojima je prethodni usev slabije koristio raspoloživi azot.

- Cilj nije dati repici "što više", već joj dati onoliko koliko joj je potrebno u skladu sa stanjem zemljišta, očekivanim prinosom, predusevom i raspoloživim rezervama hraniva. Kod uljane repice treba imati u vidu i povećane potrebe za sumporom.

Ishranu sumporom treba planirati zajedno sa azotom, jer je njihov metabolizam u biljci usko povezan. Nedostatak sumpora može ograničiti iskorišćavanje azota i ostvarivanje potencijala prinosa i kvaliteta semena - upozorava dr Ana Marjanović Jeromela iz Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, Instituta od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju.


Kako pravilno pripremiti zemljište

Zemljište mora biti dobro pripremljeno, ali u uslovima suše i visokih temperatura svaki dodatni prohod samo povećava gubitak vode.

- Uljana repica rano formira snažan vretenast koren. Pre setve treba proveriti profil zemljišta i, ako postoji zbijeni sloj, izabrati način obrade kojim će se on efikasno ukloniti kada vlažnost zemljišta to dozvoljava.

Površina treba da bude ravna, setveni sloj dovoljno usitnjen, ali ne praškast, a podloga dobro formirana. U povoljnim uslovima seme se polaže približno 2–3 cm duboko, uz što manja odstupanja između redova i biljaka - dodaje.

Ilustracija (Foto: Brian Kinney/shutterstock.com)Ilustracija
Nagomilana slama otežava precizno polaganje semena, prekida kontakt semena sa zemljištem i doprinosi neujednačenom nicanju. Dobro upravljanje žetvenim ostacima počinje još tokom žetve preduseva.

- Normu setve treba određivati prema željenom sklopu, masi 1.000 semena, klijavosti i očekivanom poljskom nicanju, a ne samo prema kilogramima semena po hektaru.

Za savremene hibride u dobrim uslovima cilj je najčešće oko 40–45 pravilno raspoređenih biljaka po kvadratu, uz prilagođavanje sklopa roku setve i uslovima parcele - precizira Marjanović Jeromela.


Za šta se sve koristi uljana repica

Ozima uljana repica je jedna od najznačajnijih uljanih biljnih vrsta. Njena vrednost nije samo kao sirovine za proizvodnju kvalitetnog biljnog ulja.

Sačma koja ostaje nakon izdvajanja ulja predstavlja važan izvor proteina za ishranu domaćih životinja, dok ulje ima primenu i u proizvodnji biogoriva i drugim industrijskim sektorima.

Uvođenjem uljane repice u plodored prekida se plodored kojim dominiraju žita, proširuje broj gajenih vrsta i omogućava ravnomernija raspodela radova tokom godine.

- U 2025. površine pod uljanom repicom u Srbiji bile su veće za 7,5 % nego godinu ranije, a svetska proizvodnja ove uljarice kreće se oko 97 miliona tona.

Evropska unija ostaje jedan od ključnih svetskih proizvođača, prerađivača i potrošača repice, pri čemu je njena prerada veća od sopstvene proizvodnje. To znači da evropsko tržište i dalje ima izraženu potrebu za ovom sirovinom - objašnajva.

Evropska komisija za 2026. očekuje rast ukupne proizvodnje uljarica u EU, ali istovremeno upozorava da rast cena energije i đubriva ponovo povećava pritisak na ekonomiku proizvodnje.

Upravo zato preciznije korišćenje inputa – posebno mineralnih đubriva – postaje i agronomsko i ekonomsko pitanje.

Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.