Energetska slika Srbije - Snabdevanje stabilno a očuvanje Rafinerije od velikog značaja
Rafinerija nafte Pančevo (Foto: Adriana Iacob/shutterstock.com)
Dok se čeka odluka američkog OFAK-a o produženju licence Naftnoj industriji Srbije, dodatne probleme stvaraju nizak vodostaj Dunava, poremećaji na evropskom tržištu energenata i rast cena nafte i gasa.
Kriza se ne smiruje
Stručnjak za energetiku Željko Marković ocenjuje da je snabdevanje Srbije trenutno bez većih problema, ali da se energetska kriza ne smiruje.
- Naftna kriza traje jako dugo i samo se produbljuje. Ovo je zaista jedan ogroman rizik koji utiče na snabdevanje čitave Evrope, koja je uvozno zavisna - kaže Marković.
Jedan od novih izazova je nizak vodostaj Dunava. Tim putem u Srbiju stiže značajan deo gotovih naftnih derivata, pa otežan rečni transport dodatno komplikuje snabdevanje.
Problem, međutim, nije samo srpski, već pogađa i druge evropske zemlje, posebno one koje zavise od rečnog transporta.
Posebno je važno pitanje budućnosti NIS-a i Rafinerije nafte Pančevo. Marković smatra da bi njeno očuvanje bilo od ključnog značaja za sigurnost snabdevanja Srbije.
- Od krucijalne je važnosti da imamo proizvodnju derivata upravo u svojoj zemlji. Ne možemo da uvezemo sto posto derivata ako NIS ne radi - navodi Marković.
Prema njegovim rečima, eventualni potpuni prelazak na uvoz bio bi moguć tek nakon izgradnje odgovarajuće logističke infrastrukture, pre svega produktovoda i drugih transportnih pravaca.
Kada je reč o pregovorima o budućem vlasništvu NIS-a za sada nema zvaničnih informacija o njihovom ishodu.
Srbija, kao i Evropa, ima određenu sigurnost zahvaljujući i zalihama, ali je pitanje koliko dugo one mogu da amortizuju poremećaje na tržištu, dok je za Srbiju rad rafinerije presudan.
Dodatni pritisak dolazi i sa tržišta gasa. Evropska skladišta trenutno nisu u potpunosti popunjena, a njihov nivo popunjenosti mogao bi do početka novembra da dostigne oko 80 %.
Ilustracija (Foto: bibiphoto/shutterstock)
Na tržištu električne energije situacija je slična. Zbog suše i niskih vodostaja pojedine evropske nuklearne elektrane ne mogu da rade punim kapacitetom, jer nemaju dovoljno vode za hlađenje. To se posebno odražava na region centralne i jugoistočne Evrope.
- Najugroženiji je upravo naš region - kaže Marković, navodeći da je zbog smanjenja nuklearne proizvodnje u Mađarskoj i Rumuniji u regionalnom sistemu trenutno manje oko četiri gigavata bazne proizvodnje.
On kaže da se manjak nadoknađuje iz drugih izvora, uključujući solarne elektrane, ali problem nastaje u večernjim satima, kada proizvodnja iz solarnih kapaciteta pada, a potrošnja raste, složili su se sagovornici.
Zbog toga su i cene električne energije znatno više nego prethodnog leta. Dok su prošle godine u podnevnim satima cene bile blizu nule, sada se na regionalnim berzama kreću oko 100 EUR po megavat-satu.
Bugarska je u nešto povoljnijoj poziciji, zahvaljujući snažnom razvoju solarnih elektrana i baterijskih sistema, pa trenutno može da podmiri deo regionalnih potreba.
Iako se u Srbiji za sada ne očekuju nestašice električne energije ili goriva, sagovornici Jutarnjeg programa upozoravaju da bi produžena suša i nepovoljne vremenske prilike mogle dodatno povećati pritisak na energetski sistem.
Zato se, zaključuje Marković, u narednom periodu ponovo nameće potreba za štednjom i racionalnijom potrošnjom energije, ne samo u Srbiji već i širom Evrope.
Komentari
Vaš komentar
Naš izbor
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora