Mijušković: Finansijska podrška države siromašnijim slojevima brzo se prelije u potrošnju
Ilustracija (Foto: Shutterstock/bibiphoto)
On je naveo da je za prvih sedam meseci naplaćeno 112,5 milijardi dinara više poreza od planiranog, što je omogućilo dodatno finansiranje prioritetnih mera.
Ekonomista Veljko Mijušković u Jutarnjem programu RTS-a rekao je da bi jednokratna podrška građanima trebalo da donese brzo olakšanje, dok će povećanje plata i penzija imati značajniji efekat na životni standard.
Rebalansom je gotovo 30 milijardi dinara usmereno u zdravstvo, uključujući lečenje retkih bolesti i inovativne lekove, dok je za socijalnu zaštitu izdvojeno 25 milijardi.
Dodatni novac namenjen je i poljoprivredi, putnoj infrastrukturi i kapitalnim projektima.
- Uprkos svim problemima, srpska ekonomija raste i srpska ekonomija je stabilna - rekao je ministar Siniša Mali za RTS.
Gotovo 1 mlrd EUR pomoći građanima
Poseban deo rebalansa odnosi se na paket podrške građanima. Mali je naveo da ukupna vrednost najavljenih mera više nije 600 mil EUR, već 980,6 mil EUR.
- Sada kada smo sabrali sve pomoći koje u stvari dajemo, nije šest stotina miliona, nego 980,6 mil EUR, skoro 1 mlrd EUR - istakao je ministar.
Čim se zakoni usvoje, a ministar očekuje to već sledeće nedelje, biće spremni za isplatu jednokratne pomoći građanima.
Od 14. septembra penzionerima će biti isplaćena jednokratna pomoć od 20.000, 27.500 ili 35.000 dinara, u zavisnosti od visine penzije.
Pomoć će dobiti i korisnici novčane socijalne pomoći, dečjeg i boračkog dodatka.
Svi punoletni građani Srbije dobiće i po 6.000 dinara. Isplata je planirana od 22. do 25. septembra, a oni koji nemaju pravo na isplatu iz Akcionarskog fonda moći će da se prijave preko sajta Uprave za trezor.
- Važno je da svi građani Srbije, svi punoletni, dobiju taj novac, kao što smo i obećali. S jedne strane, ispunjavamo obećanje, a s druge strane stvarno pokazujemo snagu naših javnih finansija - rekao je Mali.
Minimalna zarada od januara 600 EUR
Ministar je naveo da će minimalna zarada od 1. januara porasti sa sadašnjih oko 64.500 na 70.470 dinara, što predstavlja povećanje od 9,2 %.
- Od prvog januara naredne godine minimalna zarada u Srbiji prvi put u istoriji biće 600 EUR -kazao je Mali.
On je dodao da će istovremeno za 9,2 % biti povećan i neoporezivi deo dohotka, kako bi se poslodavcima olakšalo povećanje zarada i smanjio rizik od otpuštanja.
Ilustracija (Foto: Pexels/Artem Podrez)
- Naš bruto domaći proizvod će ove godine prvi put u istoriji preći 95 mlrd EUR - rekao je ministar, dodajući da je cilj da do kraja 2027. godine BDP premaši 100 mlrd EUR.
Jednokratne mere podrške građanima trebalo bi brzo da donesu olakšanje, dok će povećanje plata i penzija imati značajniji i trajniji efekat na životni standard, ocenio je ekonomista Veljko Mijušković.
On smatra da aktuelni paket mera, vredan gotovo 1 mlrd EUR, ne bi trebalo da izazove značajniji inflatorni pritisak.
Jednokratna pomoć brzo ulazi u potrošnju.
- Dosta ovih jednokratnih pomoći koje se daju siromašnijim slojevima, ali generalno širim slojevima društva, brzo se preliju u potrošnju. To znači da će se i budžetski gledano deo novca vratiti kroz PDV i kroz poreze nazad - rekao je Mijušković.
On dodaje da je posebno važno što paket ne podrazumeva samo jednokratnu pomoć, već i trajnije povećanje primanja.
- Više se radujem tome, jer su to permanentnije stvari. Onog momenta kada smo inflaciju prilično stavili pod kontrolu, to znači da će ne samo nominalni rast, već realni, odnosno onaj kada se uračuna inflacija, biti bolji - naveo je ekonomista.
Uticaj poljoprivrede na kretanje cena
Prema njegovoj oceni, ni povećanje primanja ne bi trebalo značajnije da podigne inflaciju.
- Ovo ne bi trebalo da ima značajniji inflatorni efekat. Ako i dođe do nekog poremećaja, to je poremećaj od par dana - smatra Mijušković.
Ipak, na kretanje cena u narednom periodu mogli bi da utiču poljoprivredni prinosi. Lošiji vremenski uslovi, kaže, mogu povećati proizvođačke cene, što se potom preliva i na maloprodaju.
Mijušković ocenjuje da je rast srpske privrede od 3,6 % dobar rezultat u aktuelnim okolnostima, jer se ne oslanja na samo jedan sektor.
- Imamo rast koji se bazira na više elemenata: na građevinarstvu, izvozu, uslugama i potrošnji domaćinstava. U svim ovim kategorijama, kombinovano gledano, zabeleženi su pozitivni rezultati. To nam daje nadu da je ovo bazirano dobro, odnosno da je stabilno i solidno - rekao je.
Ipak, u budućnosti bi, prema njegovim rečima, težište trebalo više da bude na domaćoj privredi, istraživanju, razvoju i proizvodnji sa većom dodatom vrednošću.
- Sada je bitno da imamo poslove sa višim stepenom dodate vrednosti - ističe Mijušković, uz ocenu da će obrazovanje morati da prati potrebe nove industrije i tehnologije.
Zaključuje da Srbija ima dobre preduslove za dalji razvoj, ali da će ključno biti kako će iskoristiti stvorene prilike.
- Sve pretpostavke su tu. Sad je na nama kako ćemo to iskoristiti - poručuje Mijušković.
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora