NavMenu

Živković: Stabilno snabdevanje strujom, ali dotok Dunava i dalje problematičan

Izvor: RTS Sreda, 05.08.2026. 09:31
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Nadezda Murmakova/shutterstock.com)Ilustracija
Ne možemo očekivati značajniji dotok Dunava u narednom periodu, rekao je za RTS generalni direktor EPS-a Dušan Živković, napominjući da je snabdevanje električnom energijom stabilno i da nema razloga za brigu, jer se EPS pripremao za ovu situaciju.

Svi termokapaciteti su u pogonu, hidroelektrane rade u režimima kako dotok omogućava, istakao je Živković. Nedostajuća energija obezbeđuje se i na tržištu, dodaje direktor EPS-a.


Hidroelektrane rade ograničeno
Snabdevanje strujom u Srbiji je za sada stabilno ali se situacija prati jer je neizvesno snabdevanje i električnom energijom i naftom i u Evropi.Generalni direktor EPS-a Dušan Živković rekao je da je snabdevanje električnom energijom stabilno i da će tako ostati i u narednom periodu.

- Ovo je period velikog izazova, ali želim još jednom da naglasim da građani i privreda ne treba da brinu o redovnom snabdevanju električnom energijom - poručio je Živković.

Naveo je da su svi termokapaciteti u pogonu, osim dva bloka koji su u remontu, dok hidroelektrane rade u skladu sa raspoloživim dotokom vode.


EPS se na vreme pripremio

Prema njegovim rečima, proizvodnja u hidroelektranama "Đerdap" značajno je smanjena zbog izuzetno niskog vodostaja.

- Đerdap 1 je na nivou 20 %, sa prosečnim dotokom istorijski najmanjim, na nivou 1.400 kubika, a Đerdap 2 je negde na oko 30 % - rekao je Živković.


Očekuje da će se period slabog dotoka nastaviti, što je posledica malih snežnih padavina u Alpima tokom zime.

Istakao je da je EPS na vreme pripremio elektroenergetski sistem za ovakve okolnosti.


Nedostajuća energija obezbeđuje se i na tržištu

Živković je naveo da je cilj EPS-a da očuva nivo akumulacija i zalihe uglja kako bi se obezbedila sigurnost snabdevanja iz domaćih izvora.

- Nedostajuća količina energije svodi se na ono što hidroelektrane ne mogu da proizvedu, posebno Đerdap, a red veličine koji obezbeđujemo na tržištu je na nivou 10 % - rekao je direktor EPS-a.

Dušan Živković (Foto: Danilo Mijatović)Dušan Živković
Objasnio je da je važno što duže sačuvati vodu u Dunavu, jer je neophodna za hlađenje termoelektrana u Kostolcu i TENT-u.


Potrošnja struje raste

Govoreći o potrošnji električne energije, Živković je naveo da je ona u poslednjim danima značajno porasla usled visokih temperatura.

Očekuje da će narednih dana dostići oko 100 gigavat-časova dnevno, ali ističe da je EPS spreman da te potrebe pokrije sopstvenom proizvodnjom.

Osvrnuo se i na kretanja na evropskom tržištu električne energije, gde su cene u večernjim časovima dostizale i 300 do 500 EUR po megavat-satu.

- Gledamo da, ako možemo, i pored takse koja nije mala, od 60 do 70 EUR, dodatno prihodujemo kako bismo održavali i finansijsku stabilnost kompanije - naveo je Živković.


Apel na racionalnu potrošnju

Iako je ocenio da je situacija u Evropi i regionu stabilna, ukazao je da i nuklearne elektrane u Mađarskoj, Rumuniji i Bugarskoj zbog niskog vodostaja rade u smanjenom režimu.

Uputio je i apel građanima da racionalno koriste električnu energiju.

- Verujem da im racionalna potrošnja neće ugroziti komfor koji imaju, ali ovo je trenutak kada treba da podignemo nivo odgovornosti - poručio je.

Ilustracija (Foto: Andrey_Popov/shutterstock.com)Ilustracija
Živković je istakao da su završeni remontni radovi u rudarskom sektoru, da je Termoelektrana "Kostolac" u punom pogonu, dok je proizvodnja u Kolubari na visokom nivou.

Naveo je da su deponije uglja u TENT-u popunjene oko 70 % i da će se u narednom periodu dodatno dopunjavati.

Potvrdio je i da se nastavlja uvoz uglja kao jedna od mera za očuvanje energetske sigurnosti.

- Već sada dopunjavamo deponije uglja i skladišta mazuta kako bismo što spremnije dočekali zimsku sezonu - rekao je Živković.

Dodao je da se nastavlja modernizacija mehanizacije u Kolubari, što bi trebalo da omogući povećanje proizvodnje uglja i u narednim godinama.



Fotografije:
Opis:
Đerdap II je druga srpsko-rumunska elektrana na Dunavu. Sagrađena je 1984. godine na 863. kilometru, 80 km nizvodno od Đerdapa I. Na srpskoj strani je snaga generatora na pragu 270 MW (10 agregata po 27 MW i protok od 422 m?/s). Puštani su u pogon 1985, 1986, 1987, 1998. i 2001. godine.

Turbine su Kaplanovog tipa i projektovane za padove od 2,5 do 11 metara. Zapremina jezera je oko 700 miliona m?. Prosečna godišnja proizvodnja je oko 1500 GWh električne energije. Generatori su sovjetske proizvodnje LMZ Lenjingrad.

Objekat je građen u dve faze. U prvoj fazi su izgrađene dve elektrane sa po osam agregata i prelivna brana. U drugoj fazi je izgrađena srpska brodska prevodnica i dodatna elektrana.

Glavni objekat je dužine 1.017 metara, širok 78,4 metara, a visina 53,45 metara. Za potrebe hidroelektrane je iskopano 13.500.000 m? zemlje.

Zbog pravila da međudržavna granica mora da ide maticom reke, nakon što je elektrana završena, posebnim međudržavnim ugovorom, granica je pomerena u korist Rumunije. Sa stare trase ona je skrenuta nekoliko kilometara ispred objekta i usmerena na mesto između osmog agregata na srpskoj elektrani i osmog agregata rumunske elektrane. Prilikom gradnje prve Đerdapa I, granica je takođe pomerena, ali u korist srpske strane. (Wikipedia)
Vidi sve
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.