NavMenu

Izmenama dve uredbe Vlada Srbije ukinula transparentnost procesa izrade i usvajanja zakona i strategija

Izvor: Forbes Petak, 10.04.2026. 12:40
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Lunja/shutterstock.com)Ilustracija
Vlada Republike Srbije je krajem marta 2026. godine ukinula transparentnost procesa izrade i usvajanja zakona, uredbi, strategija i programa.

To je učinila izmenama Uredbe o analizi efekata propisa i Uredbe o metodologiji izrade dokumenata javnih politika.

Istovremeno je ukinula i funkcionalan sistem interne kontrole, presudan za dokazivanje političke odgovornosti ministara za predlaganje, a Vlade i Narodne Skupštine za usvajanje loših propisa i nesprovodivih strategija i programa.

Uspostavljanje pomenutog sistema interne kontrole propisa otpočelo je 2003 godine. Završilo se 2018. usvajanjem Zakona o planskom sistemu Republike Srbije, kada je kontrola proširena i na planiranje javnih politika.

Reč je o obavezi sprovođenja analize efekata tokom izrade zakona, uredbi, pravilnika (RIA – Regulatory impact assessments) i analize efekata tokom planiranja javnih politika, tj. strategija i programa (PIA – Policy impact assessments).

Taj sistem uključuje i obaveznu kontrolu izveštaja o sprovedenoj RIA/PIA, koje su ministarstva dužna da podnose na mišljenje stručnom telu Vlade – Republičkom sekretarijatu za javne politike (RSJP).


Mišljenja RSJP i sistem odgovornosti

Sistemski gledano, kontrolni mehanizam pred Republičkim sekretarijatom za javne politike (RSJP) je usmeravao ministarstva da ozbiljnije pristupaju izradi propisa i osmišljavanju javnih politika.

Ministri, kao i njihovi saradnici i konsultanti su znali da će na kraju tog procesa morati proći tu kontrolu. Reč je o kontroli sprovođenja tehnike planiranja i izrade propisa, koja je precizno uređena Zakonom o planskom sistemu i pomenutim uredbama.

Ona podrazumeva pravilno definisanje ciljeva, analizu opcija za rešavanje problema, definisanje indikatora za postizanje ciljeva i sl. Ministarstva su čak počela da uključuju u radne grupe predstavnike RSJP, kako bi im oni pomogli da pravilno sprovedu analizu efekata.

Pravno gledano, usvajanje propisa i dokumenata javnih politika suprotno negativnom mišljenju RSJP, odnosno mimo rezervi iznetih u "uslovno pozitivnom mišljenju", otvaralo je mogućnost političke, pa nekada i krivične odgovornosti za štetne i koruptivne propise i javne politike.

Naime, ministri koji bi glasali za takav predlog ne bi se naknadno mogli pozivati na neznanje (nehat). Naročito bi bio odgovoran upravo ministar koji je predlagač. Ako predlože, odnosno usvoje neko rešenje, a u mišljenju im je predočeno da efekti takvog rešenja mogu biti štetni ili da nisu analizirali predloženu opciju, onda oni postaju odgovorni ako to rešenje prouzrokuje štetu državi, građanima ili privredi. Bili bi odgovorni uvek politički, a ponekad i krivično.


Ukinute obaveze ministarstva

Ovaj kontrolni sistem je imao efekat i na uspostavljanje političke odgovornosti poslaničkih grupa za zakone koje su glasali. Naime, propisana je obaveza da se mišljenja RSJP šalju kao obavezan prilog predlogu zakona.

Ova praksa postoji još od 2004. godine, pa je još od tada čest slučaj bio da upravo opozicija napada Vladin predlog zakona argumentima iznetim u mišljenjima, tada Saveta za regulatornu reformu iz koga je nastao RSJP.

Pravni stručnjaci su zabrinuti da li nam nakon ovog predstoji zatvaranje podataka APR-a i RGZ-a.

Inače, izmenama navedenih uredbi Vlada RS je de facto ukinula obaveze ministarstva: da sprovode analizu efekata ključnih mera javnih politika i odredbi zakona, uredbi i pravilnika, koji bitno utiču na interese građana i privrede (tokom izrade propisa i dokumenata javnih politika).

Zatim, da traže mišljenje Sekretarijata za javne politike Republike Srbije, u odnosu na te analize tj. mišljenje na kvalitet analize koja je sprovođena tokom izrade tih propisa i dokumenata javnih politika.

Takođe je ukinuta obaveza da sprovode konsultativni proces (tokom izrade propisa i dokumenata javnih poilitika) sa građanima i privredom, na koje se ti propisi i mere javnih politika primenjuju, kao i konsultacije sa institucijama koje treba da ih sprovode.

Naime, konsultativni proces je do sada bio obavezan deo regulatornog procesa i sprovodio se u cilju izrade pametnih propisa, od početa izrade procesa i završavao se javnom rasparavom pred usvajanja na Vladi.



Fotografije:
Opis:
Palata Ministarstva finansija Kraljevine Jugoslavije[a], današnja zgrada Vlade Republike Srbije, nalazi se u Beogradu, na teritoriji gradske opštine Savski venac, u ulici Kneza Miloša 22.

Palata je sagrađena je između 1926. i 1928. godine, po projektu arhitekte Nikolaja Krasnova, ruskog arhitekate, najznačajnijeg predstavnika akademskog istoricizma u srpskoj međuratnoj arhitekturi, zaposlenom u Arhitektonskom odeljenju Ministarstva građevina, kome je poveravano dovršavanje, uređenje ili projektovanje kapitalnih državnih zdanja. Nikolaj Krasnov je autor prvobitnog projekta zgrade, kao i njene kasnije dogradnje trećeg sprata iz 1938. godine. Zgrada je građena kao uglovnica i reprezentativni je objekat sa osnovom u obliku nepravilnog kvadrata sa unutrašnjim dvorištem. (Wikipedia)
Vidi sve
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.