NavMenu

Zašto se ovčari opredeljuju za rasu cigaja?

Izvor: RTS Četvrtak, 02.04.2026. 13:42
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Richard Semik/shutterstock.com)Ilustracija
Izložba ovaca u selu Tomaševac potvrdila je da je ta grana stočarstva i dalje najstabilnija, a osnovna zarada je u prodaji jagnjadi na domaćem tržištu. Izazov za ovčare u narednom periodu biće očuvanje rase cigaja, čiju jagnjad klanice ne žele zbog težine, pošto potreban kvalitet mesa imaju tek sa 40 kilograma.

Kada se neko opredeli da gaji ovcu cigaju, teško se odlučuje da promeni rasu. Ovčari navode da je najbolja za ovo podneblje, otporna je na hladnoću i vrućinu, retko se razboljeva i da na ispaši može da bude od marta do decembra.

- Najlepša ovca, bela vuna, crna glava. Stodvadeset - trideset kila ovca, ovnovi mogu do stošesdeset kila. Kombinovani tip rase, vuna, meso, mleko. Tek kad ima četrdeset i preko, onda ima randman, odnos kostiju i mesa, možda bolji nego bele, ali kupcima, pečenjarama, mesarima je to mnogo. Jagnje od 45 kila - objašnjava Đurđe Marković ovčar iz Batajnice.

Upravo to što su jagnjad krupnija nego kod drugih rasa odgajivačima je prepreka da ostvare zaradu. Očekuje se da Ministarstvo donese pravilnik o zaštiti ove rase, kako bi se i pored svega očuvala.

- Klaničari neće njihovu jagnjad da otkupljuju tako da samo veliki zaljubljenici i to uglavnom ovde Banaćani drže cigaju. A ove ostale rase su relativno dobro zastupljene, te inostrane rase. Tako da se bojim da ukoliko država tu rasu ne uključi u neke programe za očuvanje tih genetskih resursa da ćemo ostati bez cigaje - navodi Gordana Aćimac iz PSSS Zrenjanin.

Da ovčari koji gaje cigaju žele da njihova rasa opstane i da još uvek stvaraju kvalitetna grla, pokazala je i izložba u selu Tomaševac, gde je bila najbrojnija.

- Imamo 34 izložbene kolekcije na izložbi. Većinu normalno preuzima cigaja kao naša autohtona rasa, čak 19 kolekcija. Ovo resto su il de frans, virtemberg i bergamo - kaže Nenad Bogdanov iz Organizacionog odbora izložbe u Tomaševcu.

Autohtone rase predstavljaju genetski vredan potencijal, što cigaja ima. Postoji i čokanska cigaja koja se gaji na severu Banata, a njihovi vlasnici imaju problem više. Malo je odgajivača, pa i ovaca, što smanjuje mogućnost za selekciju, a samim tim i za matičenje.

Šta imamo u krugu od:
1 km
2 km
3 km
5 km
10 km
15 km
Fotografije:
Info sa lokala:
Zrenjanin  
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.