Energetika ulazi u eru veštačke inteligencije, ali ključ ostaju podaci i ljudi

Primjena vještačke inteligencije u energetici bila je u fokusu plenarne sesije održane na Samitu energetike u Trebinju, gdje je poručeno da AI više nije tema budućnosti, već alat koji danas pomaže u prediktivnoj analizi, digitalizaciji, optimizaciji sistema i jačanju sajber bezbjednosti. Istovremeno je upozoreno da bez kvalitetnih podataka, jedinstvenih digitalnih platformi i ulaganja u ljude nema ozbiljne transformacije energetskog sektora.

Plenarnu sesiju pod nazivom "Primjena vještačke inteligencije u energetici: prediktivna analiza, balansiranje sistema, digitalizacija i optimizacija energetskog sistema" moderirao je Aleksandar Selakov sa Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu, a učestvovali su Novica Ninić iz IBM-a, Goran Švenda iz Schneider Electrica i Igor Bajović iz Benjo Energy Beograd.

Jedna od važnih tema panela bila je zaštita kritične energetske infrastrukture. Učesnici su ukazali da ni sistemi koji rade u visoko zaštićenom režimu i bez direktne veze sa internetom više nisu potpuno sigurni, te da vještačka inteligencija već danas pomaže u otkrivanju nepravilnosti kroz analizu obrazaca ponašanja, prepoznavanje anomalija i pravovremene reakcije na moguće incidente. Posebno je naglašeno da napredne metode analize mogu prepoznati čak i male nepravilnosti u radu operatera ili sistema koje na prvi pogled ne djeluju kao sajber prijetnja, ali mogu ukazivati na potencijalni problem.

Govoreći o stanju na tržištu, učesnici su ocijenili da raste povjerenje domaćih klijenata u digitalna rješenja, ali da edukacija ostaje prvi i osnovni uslov. Poručeno je da kompanije sve više razumiju važnost pravilnog upravljanja podacima, kontrole pristupa, zaštite internet konekcija i korištenja savremenih alata za nadzor i upravljanje infrastrukturom.

Jedna od ključnih poruka sesije bila je da bez objedinjavanja podataka nema ozbiljne primjene vještačke inteligencije. Panelisti su istakli da je za naredni korak razvoja potrebno formirati jedinstvene digitalne platforme koje će povezivati postojeće modele, softverske aplikacije, automatizaciju i analitičke alate, kako bi sistem mogao da funkcioniše kao zaokružena cjelina. Ukazano je da se ne može preko noći napustiti tradicionalni sistem i uvesti vještačka inteligencija, već da je riječ o dugoročnom tranzicionom procesu koji mora biti pažljivo vođen.

Kao jedan od praktičnih primjera korištenja AI i napredne analitike pomenut je rad sa portfeljom od oko 120 solarnih elektrana, gdje su kroz analizu planirane i ostvarene proizvodnje otkrivene sistemske greške u modelima prognoziranja. Kako je objašnjeno, nakon detaljne analize utvrđeno je da postoje odstupanja u koeficijentima koji su uticali na lošije procjene proizvodnje u određenim mjesecima. Ispravljanje tih grešaka pomoglo je klijentu da smanji nepotrebne troškove debalansa i poboljša planiranje proizvodnje. Panelisti su istakli da se upravo na takvim projektima gradi povjerenje u novu tehnologiju.

Dodatno je navedeno da se na istim digitalnim platformama razvijaju i modeli za predikciju potrošnje, kao i alati koji poboljšavaju kvalitet prognoza, što kasnije direktno utiče na bolje balansiranje sistema i optimizaciju rada energetskih kompanija. Poručeno je da to nije zamjena za postojeće modele, već dodatni sloj inteligencije koji unapređuje kvalitet odluka.

Posebno je otvoreno i pitanje uticaja vještačke inteligencije na tržište rada. Učesnici su upozorili da kompanije sve češće koriste AI alate kako bi povećale produktivnost postojećih timova, zbog čega se u nekim slučajevima manje otvaraju početne pozicije za mlade stručnjake, posebno u razvoju softvera i analitici. Time se, kako je istaknuto, može prekinuti prirodan ciklus u kojem mladi ljudi ulaze u kompanije, uče, napreduju i vremenom postaju nosioci znanja u sistemu.

Iako su panelisti naglasili da je perspektiva mladog inženjera dugoročno mnogo veća od mogućnosti bilo kojeg današnjeg AI sistema, upozoreno je da kratkoročni pritisak na troškove i produktivnost tjera kompanije da biraju drugačiji pristup. Zbog toga bi, kako je poručeno, jedan od narednih izazova mogao biti upravo to kako obezbijediti dovoljno prostora za mlade ljude da uđu u sektor i steknu iskustvo u vremenu kada dio njihovih zadataka preuzimaju novi digitalni alati.

Zaključak sesije bio je da će energetski sektor u narednim godinama sve više koristiti vještačku inteligenciju, ali da uspjeh neće zavisiti samo od tehnologije, već od sposobnosti kompanija da istovremeno ulažu u podatke, infrastrukturu, procese i ljude. Poručeno je da bez dobre tranzicije iz tradicionalnih modela ka naprednim digitalnim sistemima nema ni pune koristi od AI u energetici.