Tržište 360: Bez berze, integracije i jasnih pravila nema ni ozbiljne energetske tranzicije
Izvor: eKapija
Nedelja, 29.03.2026.
14:02
Nedelja, 29.03.2026.
14:02
(Foto: Slobodana Šubara)
Panel je moderirao Marko Janković iz CWP Europe, a učestvovali su Jasmina Trhulj, ekspert Energetske zajednice, Dejan Drašković iz MEPX-a, Uroš Bojanić iz EFT-a i Maria Đogić iz EPHZHB.
Market coupling donosi efikasnije korištenje mreže, ali traži ozbiljnu pripremu
Govoreći o procesu povezivanja tržišta električne energije, Dejan Drašković iz MEPEX-a istakao je da zemlje regiona pokušavaju uhvatiti prvi talas integracije sa evropskim tržištem, ali da su rokovi izuzetno zahtjevni. Kako je naveo, trenutno se čeka verifikacija usvojenih zakonskih paketa, a brzina tog procesa direktno utiče na mogućnost uključivanja u naredne faze market couplinga.
Podsjetio je da operatori prenosa insistiraju na najmanje 18 mjeseci potrebnih za testiranje, jer je riječ o složenom algoritmu koji mora svakodnevno obrađivati milijarde ponuda za kupovinu i prodaju električne energije.
Prema njegovim riječima, ako se propusti prvi rok za uključivanje, unaprijed su poznati naredni termini, ali to praktično znači novo odgađanje regionalne integracije.
Berza je važna, ali nije sama po sebi rješenje
Uroš Bojanić iz EFT-a poručio je da treba demistifikovati market coupling i berzu električne energije. Prema njegovom stavu, market coupling jeste važan, ali ga ne treba predstavljati kao spektakularno rješenje koje će samo po sebi transformisati tržište.
- Suštinski, market coupling je implicitna aukcija kapaciteta. To je važan mehanizam, ali ne treba zaboraviti da likvidnost tržišta ne dolazi sama od sebe, nego zavisi od spremnosti učesnika da izađu na berzu i koriste je kao sigurno mjesto trgovine - rekao je Bojanić.
Naglasio je da je za tržište mnogo važnija likvidnost, odnosno dubina trgovine, nego sama činjenica da berza formalno postoji. Kako je objasnio, referentna cijena ne nastaje automatski osnivanjem berze, nego tek onda kada tržište postane dovoljno duboko, transparentno i likvidno.
Posebno je ukazao na BiH, gdje bi, prema njegovim riječima, berza donijela veliki napredak upravo zato što bi smanjila rizik između učesnika i omogućila sigurnije trgovanje kroz klirinški sistem i transparentna pravila.
U BiH berza nije pitanje izbora, nego potrebe
Maria Đogić iz EPHZHB istakla je da je stav te kompanije odavno jasan i da je uspostavljanje berze električne energije u BiH neophodno. Kako je navela, BiH trenutno nema vlastitu referentnu cijenu, već se oslanja na berze iz okruženja i različite korekcije koje trgovci ugrađuju u ugovore.
- Nama je berza potrebna iz više razloga: zbog stimulisanja proizvodnje iz obnovljivih izvora, zbog javne usluge, zbog transparentnije nabavke i zbog toga što sada nemamo stvarnu tržišnu referencu u Bosni i Hercegovini - rekla je Đogić.
Ona je podsjetila da su javni snabdjevači u Federaciji BiH trenutno vezani za različite administrativne mehanizme određivanja cijena, koji nisu istinski tržišni, te da je to posebno problematično u sistemu podsticaja za obnovljive izvore.
Ukazala je i na problem obavezne nabavke električne energije iz obnovljivih izvora po pravilima koja su određena za višegodišnji period, što je, kako je navela, u uslovima tržišta gotovo nemoguće racionalno planirati.
Na pitanje da li bi berza u BiH mogla biti uspostavljena tokom 2026. godine, Đogić je odgovorila oprezno, ocijenivši da za to ne postoji realan operativni razlog koji bi sprečavao proces, ali da ga i dalje koče neracionalna pitanja poput lokacije sjedišta i upravljačke strukture.
Garancije porijekla mogu biti važan alat, ali samo uz evropsko priznanje
Jasmina Trhulj iz Energetske zajednice rekla je da je pitanje garancija porijekla ušlo u veoma naprednu fazu i da bi već ove godine mogla biti usvojena odluka o njihovom priznavanju između zemalja Evropske unije i ugovornih strana Energetske zajednice.
Kako je objasnila, ne radi se o posebnom ili izdvojenom procesu u odnosu na ostale energetske reforme, već o istim pravilima koja važe i za druga tržišna pitanja, uključujući primjenu evropskih direktiva i reformu elektroenergetskog sektora.
- Nema posebnih uslova. To su isti uslovi koje su zemlje ionako morale ispuniti kroz implementaciju evropskog zakonodavstva - rekla je Trhulj.
Govoreći šire o tržišnim reformama, istakla je da je suština market couplinga u efikasnijem korištenju infrastrukture i da je upravo to pokazalo evropsko iskustvo. Podsjetila je da je u Evropi procijenjeni godišnji benefit takvog povezivanja oko 34 milijarde eura, upravo zbog boljeg korištenja prenosne mreže, proizvodnje i balansnih kapaciteta.
Region mora dekarbonizaciju provoditi postepeno i uz punu integraciju tržišta
Jasmina Trhulj podsjetila je i na ranije analize Energetske zajednice koje su pokazale da je za Zapadni Balkan najbolji put postepena dekarbonizacija, postepeno uvođenje cijene CO2 i potpuna integracija tržišta.
Prema tim analizama, u početnoj fazi dolazi do rasta cijena zbog uvođenja ugljeničnih troškova i ulaganja u nove kapacitete, ali nakon stabilizacije sistema i većeg udjela obnovljivih izvora, kriva cijena se dugoročno spušta.
Ona je navela da su primjeri Grčke, Španije i Portugala pokazali da duboka dekarbonizacija može donijeti i niže cijene električne energije, pod uslovom da tržište i infrastruktura budu pravilno uređeni.
CBAM mijenja investicionu logiku regiona
Više učesnika panela upozorilo je da CBAM već sada mijenja tržišne uslove i investicione odluke. Uroš Bojanić je ocijenio da je ovaj mehanizam faktički reorganizovao regionalna tržišta i da će njegov puni efekat tek postati vidljiv.
Istakao je da EFT u ovakvom okruženju trenutno ne razmatra nove investicije, upravo zbog kombinacije regulatorne neizvjesnosti, CBAM-a, nedostatka rješenja za hibridizaciju postrojenja i problema sa balansiranjem.
- U takvom okruženju ne vidimo način da dalje investiramo. Danas je jedini pravi put naprijed kombinacija obnovljivih izvora i baterija, a bez jasnog regulatornog okvira to je teško planirati - rekao je Bojanić.
Dodao je da se kanibalizacija cijena iz solarnih elektrana već dešava i da investitori moraju biti svjesni da solar više nije jednostavna i sigurna priča kao prije nekoliko godina.
Balansiranje i skladištenje postaju ključ opstanka novih OIE projekata
Jedna od najvažnijih tema panela bila je sposobnost sistema da integriše sve veći broj solarnih i vjetroelektrana. Uroš Bojanić upozorio je da su očekivane prosječne cijene za solar u trećem kvartalu veoma niske, te da će se investitori suočiti sa sve većim troškovima debalansa.
Naglasio je da mnogi investitori još ne razmišljaju o mogućnosti gašenja elektrana, daljinskoj kontroli ili baterijskim sistemima, iako su to već pitanja realnosti, a ne budućnosti.
Maria Đogić je navela da EPHZHB već ima iskustvo sa balansiranjem iz vlastitog hidroportfelja i vjetroelektrane Mesihovina, te da se upravo kombinacija različitih izvora pokazala kao važna za upravljanje rizikom i održavanje stabilnosti sistema.
Panelisti su se složili da će skladištenje energije i baterije biti jedan od ključnih elemenata razvoja tržišta u narednim godinama, jer bez njih neće biti moguće efikasno upravljati rastućim udjelom varijabilnih obnovljivih izvora.
Elektroprivrede traže poseban tretman u zakonodavstvu
Maria Đogić je posebno naglasila da elektroprivrede ne mogu biti tretirane kao bilo koja druga javna preduzeća, jer posluju na tržištu, snose tržišne rizike i moraju planirati proizvodnju, nabavku i prodaju u realnom vremenu.
-Potrebna nam je posebna legislativa i poseban pristup elektroprivredama kao tržišno orijentisanim kompanijama, a ne kao komunalnim preduzećima - poručila je Đogić.
Dodala je da je cilj svega da krajnji kupci dobiju što povoljniju električnu energiju, ali i da elektroprivrede zadrže investicioni potencijal i sposobnost razvoja.
Ključna poruka: Tržište mora da se razvija kao cjelina
Zaključak panela bio je da se ne može razvijati samo jedan segment tržišta električne energije, a zanemariti ostale. Berza, market coupling, balansiranje, garancije porijekla, obnovljivi izvori, skladištenje energije, PPA ugovori i CBAM čine jedinstven sistem i moraju se posmatrati zajedno.
Učesnici su poručili da region više nema luksuz da odgađa reforme, jer će u suprotnom izgubiti i investicije i tržišnu konkurentnost. Posebno je naglašeno da bez funkcionalne berze, dublje regionalne integracije i jasnijeg regulatornog okvira neće biti moguće obezbijediti ni stabilne cijene, ni razvoj obnovljivih izvora, ni ozbiljan investicioni ciklus u energetici.
S. Šubara
Tagovi:
SET Trebinje
CWP Europe
Energetske zajednice
EPHZHB
EFT
MEPEX
Marko Janković
Jasmina Trhulj
Dejan Drašković
Uroš Bojanić
Maria Đogić
Samit energetike u Trebinju
SET 2026
panel Tržište 360 Berza Market Coupling OIE skladištenje električne energije PPA ugovori i CBAM
berza električne energije
energetski sektor
proizvodnja struje
prodaja struje
tržište struje
tržište električne energije
garancije porekla
integracija tržišta električne energije
obnovljivi izvori energije
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora