NavMenu

Izrađen projekat restauracije fasade Kuće Krsmanovića na Terazijama - Kakve tajne krije prelepo zdanje sa zvučnom adresom?

Izvor: RTS Četvrtak, 12.02.2026. 11:14
Komentari
Podeli
(Foto: Google Street View)
Prelepo zdanje sa zvučnom adresom: Terazije 34, Beograđani znaju pod brojnim imenima – Krsmanovićeva kuća, zgrada Protokola, ali to je i mesto gde je 1. decembra 1918. godine stvorena Jugoslavija, a njen najpoznatiji stanar bio je Aleksandar Prvi Karađorđević. Istorijat vredan divljenja i čuvanja sećanja.

Oronula fasada, a iz oluka raste drvo. Kuća Krsmanovića na Terazijama, kulturno dobro od izuzetnog značaja, već godinama propada.

Iz Zavoda za zaštitu spomnika kulture ekipi Beogradske hronike RTS-a stigao je odgovor, u kojem navode da su izradili Idejni projekat restauracije ulične fasade i dela krova Krsmanovićeve kuće na Terazijama, u skladu sa merama tehničke zaštite Republičkog zavoda za zaštitu spomenika.

Naveli su takođe, da je i dvorišna fasada u lošem stanju, ali da nije obuhvaćena idejnim projektom. U Republičkoj direkciji za imovinu svesni su da postoji potreba da kuća bude sanirane i zaštićena, za šta je potrebno planirati i obezebediti odgovrajuća sredstva u budžetu Republike Srbije.

Kuća je izgrađena 1885. godine za beogradskog trgovca Marka Markovića, a na javnoj licitaciji 1898. go­di­ne kupila su je braća Krsmanović. Zgra­da je po­dig­nu­ta po pro­jek­tu ar­hi­tek­te Jo­va­na Il­ki­ća.

- Jako je zanimljivo zašto je Krsmanović otkupio tu kuću od svog kolege, konkurenta, trgovca Markovića. Zato što se on upoznao sa Ilkićem na jednom prethodnom projektu, a 1891. na 1892. godinu Ilkić projektuje njegovu kuću, odnosno kuću koja je došla u njegov posed, ali u Šapcu, koja je kao miraz došla od strane njegove žene i u posedu Alekse Krsmanovića. I ta kuća je daleko veća i velelepnija i nalazi se u samom centru Šapca. Tako da je tom saradnjom Aleksa Krsmanović želeo da nastavi na neki način, da poštuje na neki način lik i delo samog Ilkića - kaže Marko Stojanović, istoričar umetnosti.

Podignuta je na nagnutom terenu, na padini od Terazija ka Balkanskoj ulici, pa s ulične strane izgleda kao prizemna kuća sa suterenom, a s dvorišne kao spratna.

- Kuća u arhitektonskom smislu u njenoj spoljašnjoj fasadi odlikuje se jednim veoma sofisticiranim, klasičnim duhom. Podeljena je na nekih šest polja u kojima su smešteni zalučeni prozori odvojeni rizalitima sa jonskim kapitelima, da bi jedan ulaz koji bi trebalo da bude smešten centralno, smešten bočno sa strane, koji je takođe dekorisan u jednom neoklasičnom baroknom maniru. Ono po čemu je značajna nisu samo arhitektonske, urbanističke i umetničke vrednosti, nego i istorijski važni događaji koji su se odigrali u ovoj kući i ličnosti koje su tu boravile - objasnila je Irena Kuletin Ćulafić, docent na Arhitektonskom fakultetu.

U kući Krsmanovića je regent Aleksandar Karođorđević 1. decembra 1918. proglasio je osnivanje kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.

Nakon iseljenja kraljevske porodice, kuća se izdavala. U kući su se održavale igranke i drugi gradski događaji. I danas kuća Krsmanovića ima više zakupaca.

Šta imamo u krugu od:
1 km
2 km
3 km
5 km
10 km
15 km
Opis:
Krsmanovićeva kuća poznata kao i Kuća Alekse Krsmanovića, sagrađena 1885. godine, nalazi se ulici Terazije 34 u Beogradu.

Sagrađena po planovima arhitekte Jovana Ilkića u stilu akademizma, kao stambena kuća za trgovca Marka O. Markovića. Braća Krsmanovići su kupili kuću i plac 1898. godine i posle deobe, kuća je pripala Aleksi Krsmanoviću. Aleksa je u njoj živeo do svoje smrti 1914. godine, a zgradu, kao i čitavo imanje zaveštao srpskom narodu. Posle njegove smrti kuća je zajedno sa celokupnim imanjem na terazijama postala svojina „Zadužbine A. Krsmanovića“. U kući je i dalje živela njegova žena po testamentu, a posle njene smrti prešlo je na upravljanje zadužbinarstvu. Posle Prvog svetskog rata, pošto je kraljevski dvor bio znatno oštećen i pošto je Krsmanovićeva kuća imala dovoljno reprezentativan karakter, od 1918. do 1922. poslužila je kao dvor kraljevine Srbije u kojoj je rezidirao regent Aleksandar Karađorđević. U njoj je 1. decembra 1918. godine potpisan dokument o stvaranju Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.

Zatim je tu bio Auto-klub sa "poznatim zelenim stolovima" za kartanje, "noćni restoran sa amerikanskim barom i dansingom u podrumu", zatim i kafana u bašti 1924. Posle 1930. godine ovde je bio smešten bioskop Ekler - „Kleridž“, potom jedno vreme i Branino pozorište (Brane Cvetkovića) i Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije. Zadužbina je 1936. nameravala prodati pokretna i nepokretna imanja pokojnog Krsmanovića, kako bi se, u skladu s njegovim testamentom, na Terazijama podigla velika palata, čiji bi se prihodi koristili za "patriotske celji". (Wikipedia)
Vidi sve
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.