NavMenu

Mogu li teška industrija i ekologija zajedno? - Titan pokazuje da odgovor može biti "da"

Izvor: eKapija Sreda, 11.02.2026. 10:36
Komentari
Podeli
Titan fabrika u Solunu (Foto: Nikola Pavlović)Titan fabrika u Solunu
Potpisivanje desetogodišnjeg ugovora između Titana iz Kosjerića i Elektroprivrede Srbije, kojim kompanija dobija pristup oko pet miliona tona svežeg letećeg pepela iz termoelektrane TENT B, otvara staro pitanje u novom kontekstu: može li cementna industrija, jedan od najvećih emitera CO₂, istovremeno biti deo rešenja za ekološke izazove?

Za Titan je odgovor jasan: industrija budućnosti mora biti niskougljenična, cirkularna i tehnološki transformisana.


Investicije od 28 mil EUR u Grčkoj

Prelazak na održiviji model ne može se desiti preko noći, naglašava Vasilis Strugaris, direktor Titan fabrike u Solunu (Efkarpia). Kompanija u naredne dve do tri godine planira investicioni ciklus vredan do 28 miliona evra.

Investicije obuhvataju modernizaciju opreme, prilagođavanje proizvodnih procesa, ali i intenzivnu obuku zaposlenih i lokalne zajednice.

- Ne možemo preći sa nule na 50 ili 60% korišćenja alternativnih goriva u jednoj godini. Potrebno je vreme da se proizvodnja prilagodi, ali i da se procedure razumeju i prihvate - rekao je Strugaris.

U Efkarpiji je već u toku investicija od 21 mil EUR u postrojenje za korišćenje alternativnih goriva, sa ciljem da se stopa njihove upotrebe (TSR) podigne na 75%. U drugoj fabrici u Grčkoj, u Kamariju, ta stopa ide i do 80%, uz godišnje smanjenje emisija od 450.000 tona CO₂.

(Foto: Nikola Pavlović)

Nula do 2050.

Titan Grupa je postavila ciljeve smanjenja emisija u skladu sa scenarijem ograničenja globalnog zagrevanja na 1,5°C, validirane od strane inicijative Science Based Targets (SBTi). Plan predviđa značajno smanjenje emisija do 2030. godine i potpunu neto nulu do 2050.

Kompanija paralelno razvija proizvode sa nižim ugljeničnim otiskom – tzv. "zelene" cemente sa najmanje 25% manjim emisijama u odnosu na standardni OPC cement, kao i inovativna betonska rešenja za infrastrukturne projekte.

Jedan od takvih projekata je i FlyOver u Solunu, veliki infrastrukturni projekat, saobraćajnica i obilaznica koja će unaprediti putnu mrežu i saobraćaj u tom gradu, vredna 370 mil EUR, gde je Titan ekskluzivni dobavljač betona i cementa.

(Foto: Nikola Pavlović)

Koprocesiranje kao deo rešenja

Posebno važan segment tranzicije je koprocesiranje: istovremeno energetsko iskorišćenje i reciklaža otpada u cementnim pećima. U Evropi alternativna goriva već čine više od polovine gorivnog miksa u cementnoj industriji, čime se godišnje izbegava oko 23 miliona tona CO₂.

U fabrici Efkarpia emisije azotnih oksida smanjene su za 75%, a emisije prašine za 97% u odnosu na početak 2000. Postrojenja su opremljena sistemima za kontinuirani onlajn monitoring emisija, a fabrika poseduje ISO sertifikate za upravljanje energijom, kvalitetom i zaštitom životne sredine.

U periodu od 2019. do 2023. koprocesiranjem je iskorišćeno 185.000 tona alternativnih goriva koja nisu završila na deponijama, ušteđeno 120.000 tona fosilnih goriva i izbegnuto 175.000 tona CO₂ emisija.

(Foto: Nikola Pavlović)

Industrija kao deo klimatske tranzicije

Cementna industrija globalno učestvuje sa oko 7-8% u ukupnim emisijama CO₂, što čini njenu transformaciju ključnom za ostvarenje klimatskih ciljeva.

Titan Grupa je globalna kompanija sa više od 120 godina iskustva u proizvodnji cementa i građevinskih materijala. Poslujući odgovorno i sa integritetom, aktivno doprinosi održivom razvoju i stvara dugoročnu vrednost za zajednice i industriju.

Grupa posluje u 25 država sa više od 6.000 direktno zaposlenih, a godišnji proizvodni kapacitet iznosi oko 27 miliona tona cementa i srodnih materijala. Poslovne aktivnosti obuhvataju proizvodnju, transport i distribuciju cementa, betona, agregata i maltera, uz implementaciju inovativnih tehnologija i očuvanje životne sredine.

Evropska cementna industrija koristi alternativna goriva više od 40 godina, a tehnologija koja se primenjuje je bezbedna i ekološki prihvatljiva. Prosečan udeo u EU iznosi 46,5% (GCCA, Getting the Numbers Right, 2017).

Ivana Žikić
Info sa lokala:
Kosjerić  
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.