NavMenu

Profit važniji od ekologije – Beograd zbog gradnje ostaje bez zelenih površina

Izvor: RTS Subota, 31.01.2026. 12:00
Komentari
Podeli
Kosutnjak primamljiv investitorima (Foto: Google Earth)Kosutnjak primamljiv investitorima
Od 37 analiziranih glavnih gradova Evrope, Beograd je 28. po udelu zelenih površina, prema podacima Evropske agencije za zaštitu životne sredine. Gradnja na zelenim površinama doprinosi ovoj neslavnoj statistici.

Kada se gradi na zaštićenom području, uslove zaštite prirode propisuje Zavod za zaštitu prirode.

- Ukoliko akt o uslovima zaštite dozvoljava gradnju, daju se mere i aktivnosti koje su dozvoljene ili zabranjene. Ukoliko je van zaštićenog prirodnog dobra, imamo uslove koji su dozvoljeni ili zabranjeni, u smislu da ako imamo neku zaštićenu vrstu ili biljnu ili životinsku, onda možemo propisati neke mere da se one ne bi ugrozile ili njihovo stanište ili sama vrsta - navodi Biljana Krsteski, načelnica Odeljenja za prirodna dobra, predeone vrednosti i prostorno-plansku dokumentaciju.


Do 2030. Beograd će za 30 % smanjiti zeleni fond

Prema nekim istraživanjima, do 2030. godine Beograd će za 30 odsto smanjiti zeleni fond, zbog čega, između ostalog, arhitekta Slobodan Maldini smatra da gradnju na zelenim površinama treba zabraniti.

- Možemo da promenimo zakonsku regulativu da tolerancija ugrožavanja zelene površine bude nulta. Da se proglase striktno zone, parkovske zone, zelene zone, šume u Beogradu i ostalim gradovima u Srbiji, zonama gde je svaka gradnja nedozvoljena.

Izgubićemo najkvalitetnije lokacije u gradu, zato što svako hoće da digne cenu kvadrata stana, a kada gradi u zelenilu na ekskluzivnoj površini, ta cena je visoka - objašnjava Maldini.


Stepin lug i Košutnjak

U javnosti su u poslednje vreme najviše govori o Stepinom lugu i Košutnjaku.

Stepin lug je zaštićeno područje (Foto: Danijela Stanimirović-Gavrilov)Stepin lug je zaštićeno područje
Stručnjaci koji su birali najbolje rešenje za uređenje područja između Ulice Blagoja Parovića, Kneza Višeslava, Miloja Zakića i Vladimira Rolovića tvrde da u prvom planu nije izgradnja stanova.

- Stambeni prostor je samo jedan segment šire urbane transformacije. Vrlo je značajna ta urbana transformacija i donošenje jednog novog kvaliteta u taj prostor. Mešoviti sadržaj – tu je i kultura i obrazovanje, tu treba da bude i rekreacije i sporta i javnog, urbanog prostora - poručuje arhitekta Branislav Mitrović.


Šta su zaštićena područja Beograda

Članovi žirija, takođe, kažu da se posebno vodilo računa o zaštiti Košutnjaka.

- Striktno smo se vodili jednom idejom da apsolutno ne zađemo ni u jednu zonu, ni u jedan prostor koji bismo mogli nazvati šumom ili drvetom koje treba skloniti - dodaje Mitrović.

Prema Zakonu o zaštiti prirode, zaštićena područja na teritoriji grada Beograda su Košutnjak, Bojčinska, Zvezdarska, Miljakovačka i Lipovička šuma.

Kako saznaje RTS, nijedan novi zahtev za gradnju na tim područjima nije stigao u Zavod za zaštitu prirode, ali to ipak ne znači da tamo nema gradnje.

Info sa lokala:
Beograd  
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.