NavMenu

Predstavljena Monografija "Projekat Jadar: litijumsko-borna katastrofa" - Pod lupom ekologija, pravo i profit

Izvor: eKapija Četvrtak, 29.01.2026. 16:31
Komentari
Podeli
Jadar ima bogat biljni i životinski svet (Foto: Shutterstock/Vladeta Milojevic)Jadar ima bogat biljni i životinski svet
Monografija "Projekat Jadar: litijumsko-borna katastrofa", u izdanju Akademske knjige iz Novog Sada, koja objedinjuje radove 26 eksperata iz različitih oblasti, predstavljena je u Beogradu.

"Projekat Jadar" je, prema analizama iznetim u monografiji, tehnički i ekološki neizvestan, ekonomski neisplativ za Srbiju, društveno i pravno neprihvatljiv i nosi nesagledive rizike po zdravlje ljudi i prirodne resurse.

O monografiji su na promociji govorili autori: Vera Dondur, Radmilo V. Pešić, Zoran Stevanović, Melita Kosanović i Sreten Đorđević.


Tehnički i ekološki rizici

Osnovu projekta čini eksploatacija jadarita - litijumsko-borne rude, čija prerada zahteva ogromne količine jakih hemikalija, uključujući sumpornu i hlorovodoničnu kiselinu, dizel i druge reagense.

Kako se navodi u knjizi, posebno zabrinjava istovremena proizvodnja litijuma i bora u obimu koji do sada nije zabeležen ni u Evropi ni u svetu: 58.000 tona litijum-karbonata i 286.000 tona borne kiseline.

Opasnost je i više od 70 miliona tona jalovine, toksičnost litijuma i bora, pa je kontaminacija prostora realan rizik. Brojni rizici i prenos zagađenja mogli bi dovesti do devastacije najznačajnijeg izvorišta voda za piće u Srbiji.


Opasnost za biodiverzitet i zdravlje

Autori navode u poglavlju "Jadarit i živi svet" da su litijum i bor ozbiljna pretnja prirodi: na području Jadra ima oko 500 biljnih vrsta i podvrsta i brojne vrste insekata, vodenih organizama, riba i sisara, među kojima su i neke strogo zaštićene vrste.

Akumulacija bora i litijuma u biljkama dovodi do ulaska toksičnih elemenata u lanac ishrane, sa posledicama po životinjski svet i zdravlje ljudi.

Zaključak autora je jasan: jedina efikasna mera zaštite prirode i zdravlja ljudi jeste odustajanje od eksploatacije

Ekonomski efekti projekta za Srbiju, navode autori, bili bi minimalni, a rizici i troškovi izuzetno visoki. Prihod za državu tokom 40 godina bio bi 696 mil EUR. Čak 95% ekonomskih koristi odlazi kompaniji Rio Tinto, dok Srbija ostvaruje samo marginalni prihod kroz rudnu rentu od 5%.

Troškovi na teret države procenjeni su na stotine miliona evra, bez ikakvog vlasničkog udela ili garantnog fonda.

Autori monografije ističu verovatni strateški značaj litijuma za buduće projekte dobijanja energije iz termonuklearne fuzije. Prema procenama, litijum za fuzione reaktore mogao bi biti višestruko vredniji nego danas za baterije.

Projekat je izazvao masovni otpor građana: više od 120 javnih protesta, sa desetinama hiljada učesnika, uključujući i dijasporu.

Autori monografije su, uz gore navedene stručnjake i: Dragana Đorđević, Bogdan Šolaja, Šćepan S. Miljanić, Živorad Radonjić, Boško Telenta, Ljiljana Tomović, Zora Dajić, Zoran Drakulić, Boško Mijatović, Danica Popović, Dejan Šoškić, Božo Drašković, Luka S. Đorđević, Ana Jakovljević, Ratko Ristić, Aleksandar Matković, Sofija Stefanović, Nina Đukanović, Mirko Nikolić, Nenad M. Kostić, Đorđe Vukadinović.
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.