Zdravstveni benefiti vina - Samo umerena doza dobra za organizam
(Foto: Refat/shutterstock.com)
Ipak, iako se vino često preporučuje "za krv", malo ko tačno zna šta se pod tim podrazumeva. Da li vino zaista sadrži dovoljno gvožđa da utiče na krvnu sliku? I da li je u tom smislu bolje crveno ili belo vino?
Upitni teški metali
Odgovore na ova pitanja dala je savremena nauka - i to vrlo konkretno.
Tim naučnika sa Univerziteta u Sarajevu sproveo je opsežno istraživanje sa ciljem da utvrdi prisustvo teških metala u vinima koja su komercijalno dostupna na tržištu Bosne i Hercegovine, ali i regiona.
Među analiziranim metalima bilo je i gvožđe, za koje se najčešće vezuje tvrdnja da "jača krv".
Istraživanje pod nazivom "Određivanje, procena unosa konzumiranjem i koeficijent ciljane opasnosti za teške metale u vinu s tržišta u Bosni i Hercegovini" obuhvatilo je 15 uzoraka vina – osam crvenih i sedam belih.
Iz Srbije su analizirane tri crvene kupaže internacionalnih sorti sa prokupcem ili vrancem, kao i tri bela vina od italijanskog rizlinga (grašac).
Iz Bosne i Hercegovine obuhvaćena su tri uzorka vranca i jedna blatina, dok su od belih vina analizirane tri žilavke i autohtona kupaža žilavke, bene i krkošije. Iz Hrvatske je analiziran jedan uzorak pino noara.
Među autorima ovog rada bila je i docentkinja dr Emina Ramić sa Farmaceutskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, sa kojom smo razgovarali o rezultatima, a u radu su učestvovali i Sabina Žero i prof. Mustafa Memić sa Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.
Najviše gvožđa u jednoj vrsti žilavke
Analize su pokazale da je gvožđe najzastupljeniji metal u svim analiziranim vinima, kako crvenim, tako i belim, a po zastupljenosti slede zatim mangan, cink, bakar i hrom.
Važno je naglasiti da nijedan uzorak nije premašio dozvoljene granice propisane od strane Međunarodne organizacije za vinovu lozu i vino (OIV), Evropske unije i nacionalnih propisa.
(Foto: Maksym Kaharlytskyi/unsplash)
U proseku, crvena vina sadrže više gvožđa nego bela, što se objašnjava samim procesom proizvodnje, odnosno dužim kontaktom mošta sa pokožicom, semenkom, a ponekad i peteljkom grozda, gde je prisustvo metala izraženije.
Međutim, u ovom istraživanju najveća količina gvožđa zabeležena je u jednom belom vinu – žilavki, dok je najniža vrednost takođe izmerena u drugoj žilavki.
To jasno pokazuje da na sadržaj gvožđa u velikoj meri utiču zemljište i tehnologija proizvodnje, a ne samo sorta.
Inače, preporučeni dnevni unos gvožđa iznosi oko 10–18 mg, u zavisnosti od pola i fizioloških potreba. Iako vino sadrži gvožđe, ono nikako ne treba da bude sredstvo za lečenje ili prevenciju anemije.
Bezbedna količina 250 ml dnevno
Tim naučnika sa Univerziteta u Sarajevu sproveo je opsežno istraživanje sa ciljem da utvrdi prisustvo teških metala u vinima.
Kako objašnjava dr Ramić, vino je složen napitak koji sadrži brojne korisne supstance – poput resveratrola, snažnog antioksidansa – ali njegov efekat na zdravlje zavisi isključivo od umerenosti.
Procena rizika u istraživanju rađena je na osnovu dnevne konzumacije od 250 ml vina. Rezultati su pokazali da je takva količina bezbedna sa stanovišta unosa metala, jer su svi indeksi rizika bili daleko ispod granice koja bi ukazivala na opasnost po zdravlje.
Takođe, u analiziranim uzorcima nisu detektovani toksični metali poput olova, kadmijuma, nikla ili kobalta – svi su bili ispod granice detekcije primenjene metode.
Rizik prekomernog konzumiranja
Autori studije podsećaju da, bez obzira na povoljne rezultate, prekomerna konzumacija alkohola nosi ozbiljne zdravstvene rizike – od bolesti jetre do povećanog rizika od kancera.
Takođe, teški metali imaju tendenciju da se u organizmu akumuliraju tokom dužeg vremenskog perioda.
Zato je savet jasan: birati proverena vina, koja su prošla odgovarajuće hemijske analize. Vina s izraženim metalnim i gorkim ukusom mogu ukazivati na povišen sadržaj bakra, što ih čini nebezbednim za konzumaciju.
Zaključak je da vino može biti deo zdravog načina života, ali samo ako se pije umereno. Ono ne "jača krv" u medicinskom smislu, ali sadrži sastojke koji, u pravoj meri, mogu imati pozitivan efekat na organizam.
Kao i u svemu, presudna je – doza.
Tagovi:
dr Emina Ramić
Sabina Žero
prof. Mustafa Memićvino
prokupac
vranac
rizling
žilavka
pino noar
zdravlje
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora