Većina banaka prolongira uvođenje AI – Sigurnost depozita važnija od novih tehnologija
(Foto: Shutterstock/nitpicker)
Ipak, još mnogo vremena će proteći do odlaska klasičnih banaka u prošlost. Na ekonomskom forumu u Beču, koji tradicionalno organizuje "Fajnenšel tajms", stručnjaci ističu da će kreditiranje malih i srednjih preduzeća biti vodilja ka boljitku, uz dužno poštovanje veštačke inteligencije.
Prednost investicijama
Šta bismo mogli da očekujemo od evropske ekonomije u naredne dve godine? Brži rast privreda zemalja istočne Evrope od zapadnog dela Unije. I to znatno.
Para za kredite ima, jer je Evropska investiciona banka potpisala ugovor sa Unikredit bankom od 890 mil EUR za podršku malim i srednjim preduzećima u istočnoj Evropi.
Dakle, ulaganje u veštačku inteligenciju, o čemu se najviše pričalo – da, ali to je samo deo pretpostavke rasta koji još nije ključan.
- Fokusirajmo se na Srbiju. Rast bi trebalo da bude podstaknut potrošnjom, ali i izvozom. Investicijama kao što je Ekspo, ali i ulaganjem u inovacije. Ipak, demografska kretanja biće glavni izazovi - navodi Đorđo Marano, ekonomski stručnjak za investicije iz Milana.
(Foto: Shutterstock/BalkansCat)
- Da formira lance snabdevanja i preuzme deo proizvodnje koja će se iseliti iz Kine. Bez obzira na opasku da nema alternativa ruskom gasu, mislim da i to može da se reši sa drugih tržišta i drugim vrstama energije koje se dobijaju ne samo iz gasa i nafte - dodaje Kampanela.
Banke u budućnosti neće propasti – poruka je bankara sa ekonomskog skupa u Beču.
Dva razloga za to su: prvi je novac, i to veliki novac privrede i domaćinstava je kod banaka, za razliku od tehnoloških kompanija.
Drugi razlog je što postoji velika regulativa centralnih banaka koje regulišu finansijske institucije i tokove tog novca.
- Ti startapi imaju odlične ideje, ali im često fali kapitala koje bi im banke mogle pružiti. Postoji mogućnost da banke uđu u saradnju što se i događa na tržištu da velike banke počnu sarađivati i finansirati te fintekove i zajedno raditi na novim proizvodima koji su primereniji novom dobu i sa konkurencijom koja se javlja na tom tržištu - objašnjava Hrvoje Dolenec, direktor za Makroekonomske analize Zagreb.
(Foto: Maxx-Studio/shutterstock.com)
- Stabilan rast beleži se u svim zemljama u kojima naša banka radi. Mi smo u mnogim zemljama sistemska banka koja sarađuje u makroekonomskim politikama sa vladom. Ali, Poljska, Srbija i Hrvatska će ove i iduće godine beležiti rast, a bez obzira na uvođenje veštačke inteligencije, u Beogradu i Novom Sadu planiramo da širimo mrežu i povećavamo broj filijala - navodi Teodora Petkova, direktorka Unikredit banke za istočnu i jugoistočnu Evropu.
Bez obzira što mnogi kažu da neke kladionice imaju bolju infrastrukturu i informatičku podršku od pojedinih banaka, u Beču se moglo videti više sedih glava nego mlađih stručnjaka.
To je, valjda, zato što je u bankarstvu sigurnost depozita važnija od mladih stručnjaka i novih tehnologija.
Tagovi:
Evropska investiciona banka
Unikredit banka
Institut za ekonomiju Unikredit
Đorđo Marano
Edoardo Kampanela
Hrvoje Dolenec
Teodora Petkova
banke
AI
veštačka inteligencija
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora