NavMenu

Apoteka Beograd pred gašenjem - Dug skoro dve milijarde dinara

Izvor: Biznis.rs Četvrtak, 20.11.2025. 09:21
Komentari
Podeli
(Foto: Dejan Aleksić)
Apoteka Beograd na korak je od zatvaranja. Zbog blokade računa koja traje već 34 dana u iznosu od nešto više od 100 miliona dinara, obustavljen je reprogram dugova prema dobavljačima, pa se novi lekovi više ne mogu naručivati.

Odliv zaposlenih iz dana u dan raste, a prestanak proizvodnje postaje gotovo neizbežan.

- Održavanje objekata više nije moguće, a očekivano isključenje struje i grejanja potpuno će zaustaviti rad ove ustanove i pitanje je dana kada će se to desiti, upozorila je Jelena Šikuljak, predsednica Apotekarskog sindikata "Opstanak".


Spas - hitna finansijska pomoć

Na konferenciji "Odbrana i opstanak Apoteka Beograd: Zaustavljamo namerno urušavanje istorijske institucije", učesnici su podsetili na značaj državnih apoteka i predložili konretna rešenja za situaciju u kojoj se našla ova ustanova.

Milina Marić, specijalista farmakoekonomije i član oba sindikata u Apoteci Beograd, iznela je konkretne hitne mere koje bi morale da budu primenjene u roku od mesec dana, ali i strateške mere za stabilizaciju farmaceutskog sektora, a za koje bi bilo neophodno oko šest meseci.

- Kao hitne mere predlažemo da se u najkraćem roku izdvoji jedna milijarda dinara za punjenje preostalih Apoteka Beograd neophodnim lekovima, pomagalima i suplementima iz budžetskih rezervi Grada i po 300 miliona u narednih šest meseci, dok se ne stabilizuje poslovanje - naglasila je Marić i dodala da bi prva uplata od tih 300 miliona išla na odblokiranje računa Apoteke.

Prema njenim rečima, jedna od strateških mera, a ujedno i najvažnija, podrazumevala bi konačno donošenje Zakona o apotekarskoj delatnosti, kojim bi se uredilo tržište.


Kako je počelo propadanje

(Foto: wavebreakmedia/shutterstock.com)
Jelena Šikuljak je podsetila da je Apoteka Beograd decenijama pružala kvalitetnu uslugu Beograđanima i da su se svojevremeno od suficita u poslovanju ove ustanove finasirale plate za lekare, medicinske sestre, kupovali lokali i poslovne zgrade.


- Problemi su počeli 2013-2014. godine kada su uvedene centralne javne nabavke, tada je naša zarada bukvalno prepolovljena i više nismo mogli od svog poslovanja da isplaćujemo materijalne troškove i plate. Uz nedomaćinsko poslovanje i postavljeni menadžment narednih pet-šest godina poslovali smo u gubitku - kazala je ona i navela da je 2019. godine krenula prva priča o privatizaciji i da je tada napravljen scenario kako ova ustanova da se dovede u nelikvidnost i da se proda.

To je, prema njenim rečima, sprečila pandemija koronavirusa, kada su Apoteke Beograd pokazale svoj značaj u vanrednim okolnostima.

- Nakon perioda stabilizacije, novi problemi se javljaju 2024. godine sa dolaskom novog menadžmenta, kada se potpisuju i plaćaju sedam marketinških i štetnih ugovora u ukupnoj vrednosti od 60 miliona dinara. Od tog momenta, kada je poslednji ugovor potpisan, u maju 2024. godine, nama počinje kašnjenje plata i smanjenje ulaza robe, odnosno nedovoljno sredstava da se ta roba plati - ukazala je Šikuljak.


Čekajući reprogram duga

Već u septembru, kada su imali sastanak sa čelnicima grada, kada je sindikat tražio da se dug subvencioniše od strane Grada Beograda kao osnivača, ukinu centralne javne nabavke i da se plate zaposlenih ugovore preko fonda, ukupan dug iznosio je 1,8 milijardi dinara i kasnila je jedna i po plata zaposlenima.

- Odluka da se reprogram isplati doneta je tek u aprilu, posle šest meseci i 1,3 milijarde koje se pominju odnose se na subvencionisanje duga za samo šest velikih dobavljača, tu nije bilo mesta ni za plate, ni za male dobavljače. U trenutku kada je reprogram potpisan dugovale su se tri i po plate, a dug je bio skoro dupliran. Kada pogledamo presek, 2024. godine, kada su problemi počeli, imali smo 107 apoteka sa oko 800 zaposlenih, danas imamo 57 objekata sa oko 400 zaposlenih - podsetila je Šikuljak.


Značaj državnih apoteka u Srbiji i regionu

Na značaj državnih apoteka na konferenciji za medije osvrnula se Sanja Sudimac, diplomirani farmaceut i član UO sindikata "Opstanak".

Prema njenim rečima, državne apoteke su javne apoteke, a sav prihod od tih ustanova ide gradu ili državi.

- Ideja o igranju tržišne utakmice, koju pominju gradonačelnih Aleksandar Šapić i predsednik Skupštine Grada Beograda Nikola Nikodijević, gde je sudija profit, ne sme da bude naša ideja vodilja. Zadatak Apoteke Beograd i ostalih državnih apoteka u Srbiji je očuvanje javnog zdravlja stanovništva - rekla je Sudimac.

(Foto: Photographee.eu/shutterstock.com)
Ona je naglasila da "zarada nije prioritet, zato što lek nije roba" i dodala da zemlje u okruženju prepoznaju značaj državnog apotekarskog sektora.

- Ako poredimo glavne gradove država u okruženju, u Sloveniji na 300.000 stanovnika ima tridesetak državnih apoteka, Sarajevo na 350.000 ima 47 apoteka, Zagreb na oko 800.000 stanovnika 44, Beograd na milion i po stanovnika sada ima 57 apoteka - kazala je Sudimac.

Crna Gora, kako je navela, takođe vodi računa o svom državnom apotekarskom sektoru, pa je tako donela zakon po kom na jednoj opštini jedna apoteka iz lanca privatnih ima pravo da izdaje lekove preko recepta.

Ona smatra da privatni sektor treba da postoji kao zdrava konkurencija, ali da prava opasnost preti od ukrupnjavanja kapitala jer strani lanci gutaju i pojedinačne privatne apoteke, kao i domaće manje lance.


Pod upitom proizvodnja magistralnih lekova

Profesor dr Branimir Nestorović, narodni poslanik, ukazao je na sistemsko urušavanje državnog zdravstva u Srbiji.

- Galenika, druga najveća fabrika lekova u bivšoj Jugoslaviji, posle Plive i Zagreba, je isto tako uništena sistematski, smanjena joj je vrednost i prodata je, a to se sada radi sa Apotekarskom ustanovom Beograd - kazao je on.

Kao pedijatar, on je istakao da lekovi za decu često ne mogu da se primenjuju jer ih nema u obliku sirupa, a da je Apoteka Beograd jedna od retkih ustanova koja je imala takozvanu magistralnu laboratoriju, koja je to pravila.

- Sa nestankom apoteke nestaće i to, a deca neće moći da koriste određene lekove. 50 % novca iz fonda za zdravstvo, za lekove, plaćaju ljudi iz svog džepa, zvanično. Znači, svaki drugi lek koji podignu plate jer ne mogu da ga dobiju na recept. Ljudi ne shvataju da ovo što se sad događa ugrožava zdravlje njihovo i njihove dece - kazao je Nestorović.
Info sa lokala:
Beograd  
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.