Nemački dnevnik: Zapadni Balkan u energetici zapostavlja svoj glavni adut - solarnu energiju
Izvor: Beta
Ponedeljak, 10.11.2025.
10:37
Ponedeljak, 10.11.2025.
10:37
(Foto: Unsplash/Sungrow EMEA)
- Iznurena čekaonica za ulazak u Evropsku uniju deluje kao stvorena za dobijanje struje iz obnovljivih izvora. U dubokim balkanskim dolinama huče i žubore potoci i reke. Na uzvisinama, ponajpre blizu obala, gotovo uvek duva vetar, a zbog klimatskih promena sunce sija sve jače i duže iznad krovova i polja - piše nemački dnevnik.
Međutim, iako je udeo struje iz obnovljivih izvora energije u zemljama kandidatima Albaniji i Crnoj Gori gotovo dvostruko veći od proseka u EU, "Zapadni Balkan je i dalje jako daleko od održive energetske tranzicije, a pre svega potencijal solarne energije se jedva, ili uopšte ne koristi", piše FR.
List navodi da je slika u regionu vrlo neujednačena i da se, dok Albanije igra na kartu svojih vodnih potencijala i uz Island važi za jedinu zemlju u Evropi koja izlazi na kraj bez fosilnih goriva, mnoge zemlje regiona i dalje oslanjaju na svoje velike rezerve uglja i svoje "zastarele termoelektrane koje prljaju".
Kosovo i Metohija tako 95% zavisi od termoelektrana, Srbija 62,7%, a Bosna i Hercegovina 62,2%, piše list dodajući da je, ako ništa drugo, zbog zagađenja vazduha i "ozloglašenog zimskog smoga" rastanak sa ugljem neizbežan čak i za one koji se bore da dobiju duži rok za tranziciju.
Takođe, neke zemlje zemlje regiona planiraju izgradnju novih velikih hidroelektrana, pa i Albanija koja već sada 96,7 odsto struje dobija iz tog izvora, ali ne samo što jača otpor ekologa, nego su ti projekti u sukobu sa "Zelenim planom" EU koji predviđa obnovu, a ne dodatno kanalisanje evropskih reka.
FR dodaje da, zbog nesrazmera između relativno male energetske koristi i ogromne ekološke štete koju nanose male hidroelektrane, u regionu posustala njihova izgradnja, jako forsirana do pre deset godina.
- Za razliku od alpskih država, vodni resursi su na Balkanu čak i u brdovitim predelima ograničeni. Kada tokom leta opadne nivo vode, često čitavi paninski potoci nestanu u cevima mini hidrocentrala, a ostaju isušeni rečni tokovi, sela zabrinuta za svoju pijaću vodu i poljoprivrednici koji istrahuju za osnovu svoje egzistencije - piše FR.
Nemački dnevnik piše da pre svega primorske države, poput Hrvatske ili Crne Gore pokušavaju sve više da koriste snagu vetra, a da slične planove za izgradnju vetroparkova imaju i druge susedne zemlje, ali da vetar u energetskom miksu regiona jedva da igra nekakvu veću ulogu.
- Potencijal koji gotovo uopšte nije iskorišćen stručnjaci vide pre svega u solarnoj energiji. Na Zapadnom Balkanu je u naporima da je iskoristi najdalje, sa 5,5 odsto, odmakla Severna Makedonija - piše FR.
Ipak, iako je sve više projekata u vezi sa solarnom energijom, "zbog nepostojanja subvencija i mogućnosti da se višak struje ubaci u mrežu, solarni paneli na krovovima privatnih kuća i dalje su redak izuzetak", ukazuje list.
FR konstatuje da su na Zapadnom Bakanu ogromni gubici struje u prenosnim mrežama, kuće su energetski slabo izolovane, upotreba zastarelih uređaja za grejanje zimi i vremešnih klima-uređaja leti su "dodatni razlozi zašto proizvodnja struje često jedva drži korak sa rastućom potražnjom".
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora