NavMenu

Jovanov: Rušenje zgrada Generalštaba iskorak u modernizaciji Srbije

Izvor: Beta Utorak, 04.11.2025. 13:23
Komentari
Podeli
(Foto: Dejan Aleksić)
Šef poslaničke grupe Srpske napredne stranke u Skupštini Srbije Milenko Jovanov pozvao je danas poslanike da glasaju za leks specijalis zakon koji predviđa rušenje zgrada Generalštaba u Beogradu jer će to biti, kako je rekao, još jedan iskorak u modernizaciji Srbije.

On je na sednici Skupštine Srbije na kojoj se rapravlja o Predlogu zakona o posebnim postupcima radi realizacije projekta revitalizacije i razvoja lokacije u Beogradu između ulica Kneza Miloša, Masarikove, Birčaninove i Resavske, odnosno kompleksa zgrada Generalštaba oštećene tokom NATo bombrardovanja 1999. godine, rekao da onaj ko je gradio te zgrade nije ih zaštitio.

- Onaj ko je izgradio zgrade nije ih zaštitio - rekao je Jovanov i upitao poslanike opozicije da li su oni stručnjaci da "ruševinu proglase remek delom".

Tek 2005. godine, kako je rekao, doneta je odluka da se tim zgradama, dodeli status spomenika kulture.

- Odluka je doneta nakon šest godina od bombardovanja i sada dolazimo do najvećeg paradoksa - onaj koji je zgradu izgradio, tu zgradu nije proglasio spomenikom kulture. Spomenikom kulture je proglašena ruševina koja je ostala nakon NATO bombardovanja - rekao je Jovanov.

Dodao je da je bivša vlast nije uspela da nađe investitora da reši pitanje oštećenih zgrada.

- Tako srušene stoje 26 godina. Za sve građane koji slušaju razna tumačenja, želim da im kažem da se zapitaju - da li je posle Drugog svetskog rata 1971. godine bilo ijedne potpuno porušene zgrade koja je mogla, a nije bila ponovo izgrađena? Odgovor je da nije - kazao je on.


Pre nego što su izgrađene te zgrade na tom mestu je, kako je rekao bilo Ministarstvo odbrane i Vojna akademija.

U NATO agresiji su, kako je rekao, urušeni RTS i Avalski toranj, ali "Avalski toranj nije ostavljen da bude kao ruševina, nego je izgrađen, kao i novosadski mostovi, RTV i sve te nove zgrade su simbol nepokornosti ovog naroda".

- Nova izgradnja, a ne ruševine pokazuju da bombardovanje nije dovelo do efekta koji su želeli - kazao je Jovanov.

Dodao je da bivša vlast do dolaska SNS nije bila u stanju ni ceradu da postavi da se ne vidi ruševina.

Jovanov je rekao da celoj priči treba dodati i geopolitički aspekt.

- Celoj priči treba dodati geopolitički aspekt - postoji namera i rad i trud na političkoj sceni da se zaustavi približavanje SAD i Srbije. Tu dolazimo do sinhronizovanog delovanja nekih, na izgled nepomirljivih centara moći koji guraju istu priču i ne dozvoljavaju da se odnosi dovedu na viši nivo - dodao je on.

On je rekao da se lično zalaže za najbolje moguće odnose Srbije sa SAD kao i sa Rusijom, Kinom, Indijom, EU, afričkim zemljama.

Generalštab nije zaštičeno kulturno dobro jer onaj koji ga je izgradio zaštitio bi ga da je hteo. Rekao bi - ovo je remek delo, a pošto onaj koji je napravio nije rekao, zašto bih ja? Vi ćete ruševinu da pretvorite u remek delo! Prošlo je vreme rušenja, vreme je za novu izgradnju - rekao je Jovanov.

On kao izvestilac predloženog zakona ni jednom rečju nije pomenuo šta taj dokument predviđa, a naknadno je ubačen u dnevni red sednice parlamenta.

Prošle godine je tadašnji ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić, u ime Vlade Srbije je potpisao ugovor o revitalizaciji kompleksa Generalštaba sa američkom kompanijom Affinity Global Development, na čijem je čelu Džared Kušner, zet Donalda Trampa.

Taj ugovor javnost nije imala prilike da vidi a predviđa izgradnju hotela na mestu zgrada i iznajmljivanje zemljišta na 99 godina.

U predloženom leks specijalisu o Generalštabu se navodi da realizacija projekta predstavlja "opšti interes od značaja za sveukupni privredni razvoj Srbije".

Svi postupci koji se sprovode u skladu sa odredbama tog zakona smatraju se hitnim i svi državni organi i organi jedinica lokalne samouprave, privredna društva, kao i drugi organi i institucije koji vrše javna ovlašćenja dužni su da bez odlaganja izdaju akte iz svoje nadležnosti.

- Zgrada Generalštaba vojske Srbije i Crne gore i Ministarstva dbrane u Beogradu su značajno oštećeni prilikom bombardovanja NATO avijacije 1999. godine i u dužem vremenskom periodu nalaze u stanju koje preti njihovim daljim oštećenjem, odnosno urušavanjem usled čega je onemogućeno njihovo korišćenje u skladu sa njihovom prirodom i namenom što stvara nesrazmerne teškoće finansijske i druge prirode i dovodi u pitanje njihovu svrsishodnu obnovu - navedeno je u zakonu, ali se ne pominje ime investitora.

U predloženo zakonu se navodi da će u okviru Projekta biti podignut odgovarajući memorijal (spomen-obeležje) koje bi na delotvorniji način obezbedilo očuvanje kulturnog nasleđa.

Vlada Srbije je novembru prošle godine donela odluku o prestanku svojstva kulturnog dobra zgradama Generalštaba kako bi mogle sruše, a zbog falsifikovanja dokumentacije pokrenut je krivični postupak protiv direktora republičkog i gradskog zavoda za zaštitu spomenika kuture i sekretara u Ministarstvu kulture.
Šta imamo u krugu od:
1 km
2 km
3 km
5 km
10 km
15 km
Fotografije:
Opis:
Zgrade su građene između 1955. i 1965.godine, prema projektu veikog arhitekte Nikole Dobrovića, a kasnije su proglašene za nepokretno kulturno dobro. Tokom NATO agresije 1999.godine zgrade su teško oštećene i potom nisu obnovljene. Krajem 2024.godine Vlada Republike Srbije je donela odluku o brisanju ovog kompleksa iz registra kulturnih dobara.

Džared Kušner, zet Donalda Trampa najavio je, posle rušenja ovog kompleksa, izgradnju dve ili tri kule, hotela sa pet zvezdica, poslovnog prostora, 1.500 stambenih jedinica i muzeja.
Vidi sve
Info sa lokala:
Beograd  
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.