NavMenu

Naučnici iz Vinče među najuticajnijim istraživačima sveta

Izvor: Nuklearna perspektiva Sreda, 15.10.2025. 13:11
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Pavels Hotulevs/shutterstock.com)Ilustracija
Troje istraživača Instituta "Vinča" uvršteno je na prestižnu listu 2% najuticajnijih naučnika sveta za celokupnu karijeru, koju sastavlja Univerzitet Stanford. Pored toga, čak deset saradnika Instituta našlo se na listi koja ocenjuje naučni uticaj tokom protekle 2024. godine, što predstavlja izuzetno priznanje za domaću naukuLista 2% najuticajnijih istraživača sveta, koju redovno objavljuje Univerzitet Stanford, koristi složenu metodologiju zasnovanu na brojnim kriterijumima. Tu spadaju broj naučnih radova, broj citata, h-indeks, kao i udela u radu kao prvi autor, što zajedno daje sveobuhvatnu sliku naučnog doprinosa.


Na listi za celokupnu karijeru nalaze se: Dr Mikhail Brik, Prof. dr Miroslav Dramićanin i Dr Bojan Janković. Lista za 2024. godinu ukazuje i na aktuelni naučni uticaj i na njoj se, pored već pomenute trojice, nalazi i sedam drugih istraživača iz Vinče: Dr Milan Obradović; Dr Aleksandra Nešić; Dr Zoran Marković; Dr Esma Isenović; Dr Tamara Lazarević Pašti; Dr Aleksandar Ćirić i Dr Mirjana Čolović.Ovo priznanje svrstava saradnike Instituta "Vinča" u sam vrh svetske naučne zajednice i dokaz je njihove posvećenosti i izuzetnog doprinosa u svojim oblastima. Lista Univerziteta Stanford široko je priznata kao jedan od najobjektivnijih pokazatelja naučnog uticaja, a podaci su javno dostupni pod naslovom "August 2025 data-update for ‘Updated science-wide author databases of standardized citation indicators‘". Institut je istakao da je ponosan na uspehe svojih istraživača i čestitao im na ostvarenom rezultatu.


Fotografije:
Opis:
Institut za nuklearne nauke „Vinča” osnovan je 1948. godine kao istraživački centar za realizaciju nuklearnog programa SFR Jugoslavije.

Oblasti istraživanja su: fizika, hemija, biologija, energetika, zaštita od zračenja i zaštita životne sredine, zdravlje i životna sredina, nauka sa akceleratorima, nauka o materijalima. Sve ove oblasti pripadaju grupi prirodnih i tehničkih nauka. Zbog multidisciplinarnosti rada u institutu, on je sposoban da odgovori na glavne strateške pravce istraživanja koji su postavljeni na nivou države: novi materijali i nanonauke, energetika, biomedicina i zaštita životne sredine.

Institut za nuklearne nauke „Vinča” osnovan je 1948. godine kao naučni centar za istraživanje najsavremenijih tema u osnovnim prirodnim naukama — fizici, hemiji i biologiji. Zapravo, baš tim redom. Zadatak da osnuje institut dobio je profesor Pavle Savić, fizikohemičar, koji je pozvan nazad u Jugoslaviju iz Instituta za fizičke probleme u Moskvi, gde je radio u laboratorijama akademika, kasnije Nobelovca, Pjotra Leonidoviča Kapice od poslednje godine Drugog svetskog rata.

Izgradnji Instituta za ispitivanje materija, kako ga je zvao, odnosno Instituta za fiziku, kako je kasnije glasio zvanični naziv, Pavle Savić je posvetio sve svoje snage, volju i predanost. Uz njega je učestvovalo nekoliko kolega entuzijasta, ali je sve bitnije poslove uradio upravo on sam. Zna se, recimo, da je većinu početnih laboratorija (za fiziku, hemiju i biologiju) sam projektovao i nadgledao izgradnju, tako što je boravio u blizini gradilišta, na seoskom imanju i spavao na slami u ambaru. Kasnije je koordinisao opremanje instituta instrumentima za naučna istraživanja, koje je dobrim delom uspeo da dobije iz inostranstva na račun ratnih reparacija.

Okupio je u Institutu tadašnju mladu naučnu elitu Jugoslavije, uglavnom od stručnjaka entuzijasta koji su tek završili školovanje. Radila su se istraživanja koja su definitivno dala prepoznatljiv doprinos početku takozvane „nuklearne ere” u svetu.

U prvo vreme najviše su bila zastupljena istraživanja iz fizike i hemije, a nakon par godina institutu se pridružuje i Dušan Kanazir, koji otpočinje razvoj bioloških disciplina, pre svega u vezi sa efektima radioaktivnog zračenja. I Kanazir i Savić kasnije su bili predsednici Srpske akademije nauka i umetnosti.

Ubrzo nakon početka, institutu je bila namenjena realizacija državnog nuklearnog programa istraživanja, koji je okončan 1968. godine. Od te godine institut nastavlja istraživanja u okviru mešovitog (ne samo nuklearnog) koncepta. (Wikipedia)
Vidi sve
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.