NavMenu

Završena studija o nuklearnoj energiji - Srbija razmatra dve opcije

Izvor: RTS Ponedeljak, 14.07.2025. 08:56
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Martin Lisner/shutterstock.com)Ilustracija
Završena je "Preliminarna tehnička studija o mirnodopskoj primeni nuklearne energije u Srbiji", koja obuhvata tri faze. Prva, koja bi podrazumevala utvrđivanje realizacije trajala bi od pet do sedam godina. Direktor Instituta Vinča Slavko Dimović kaže za RTS da se ugalj mora da se zameni i da je nuklearna energija najjeftiniji izbor, dok profesor Zoran Drače, ekspert za nuklearnu energiju, ističe da izgradnja nuklearne elektrane zavisi i od geopolitičke situacije.

Direktor Instituta Vinča Slavko Dimović objašnjava u razgovoru za Radio-televiziju Srbije da je ovo preliminarna tehnička studija o mirnodopskoj primeni nuklearne energije u Srbiji, koju su izrazili francuski partneri.

- Analizom će se pokazati i dati opravdanosti izgradnje, kao i određene smernice pri razvoju srpskog nuklearnog programa. To je samo jedna od tri faze prema uputstvima Međunarodne atomske agencije, koje daju informaciju o opravdanosti početka razvoja srpskog nuklearnog programa - ističe Dimović.

Ekspert za nuklearnu energiju Zoran Drače navodi da je najmanje dve godine potrebno za ispitivanje o potrebama nuklearno-energetskog postrojenja u Srbiji.

- Moje mišljenje je vezano za trenutnu situaciju. Mi imamo skoro oko 5.000 megavata u elektranama na fosilna goriva, na lignit. Prihvatili smo obavezu da se ta postrojenja manje-više zatvore do 2050. godine. Ona se na neki način moraju nadoknaditi, a da bi se to desilo u Srbiji, prihvaćeno je da se napravi jedan energetski miks gde će se forsirati gradnja nekoliko hidro i solarnih elektrana, vetroparkova, kao i nuklearne elektrane - tvrdi Drače.

Dimović je istakao da bi izgradnja nuklearne elektrane značila "napuštanje upotrebe fosilnih goriva usled svih štetnih efekata koji imaju".

- Mislim da bi to značilo i zvanično započinjanje jedne tehnološke revolucije u Srbiji i promocije akademskog znanja i projekata koji podsećaju na neka ranija prošla vremena - smatra Dimović.

Direktor Istituta "Vinča" je istakao da nuklearna energija predstavlja najjeftiniji vid proizvodnje električne enrgije i da se zbog toga ugalj mora zameniti.

- Investicije su najveće, i to jeste najkomplikovaniji infrastrukturni projekat, ali posle su troškovi održavanja manji - naglasio je Dimović.

U svetu je aktivno oko 430 nuklearki, a pretpostavlja se da će ove godine proizvodnja nuklearne energije biti rekordna, a investicije u ovoj deceniji gotovo udvostručene.

- Cena investicije u izgradnju nuklearne elektrane znatno varira od geopolitičke situacije i sa kim ćete sarađivati - zaključuje Drače.


Đedović Handanović: Srbija razmatra dve opcije za razvoj nuklearne energije

Srbija je dobila prvu tehničku studiju o primeni nuklearne energije u mirnodopske svrhe. Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović navodi za RTS da se razmatraju dve opcije: tradicionalne nuklearne elektrane i mali modularni reaktori koji su u svetu sve više u fokusu.

Kako bi se pokrio rast potrošnje električne energije, u svetu se, osim povećanja udela obnovljive energije, izlaz traži u nuklearkama kao sigurnom izvoru snabdevanja. Do polovine veka samo Brisel najavljuje 240 milijardi evra ulaganja u nuklearne projekte zemalja članica Unije. I Srbija razmatra mogućnosti razvoja nuklearnnih programa.

Srbija je dobila prvu tehničku studiju o primeni nuklearne energije u mirnodopske svrhe. Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović navodi za RTS da se razmatraju dve opcije: tradicionalne nuklearne elektrane i mali modularni reaktori koji su u svetu sve više u fokusu.

Tradicionalne nuklearke pružaju ekonomske prednosti, dok mali modularni reaktori nude veću fleksibilnost, mogućnost modularnog proširenja i niže početne investicione troškove.

- Jedna tehnologija tehnički i tehnološki još nije potvrđena. To su mali nuklearni reaktori koji su još u razvoju. Imamo komercijalne nuklearne elektrane koje nude ekonomiju obima, dok mali modularni reaktori nude fleksibilnost, modularnost i nude niže investicione troškove - navela je Đedović Handanović gostujući u Jutarnjem dnevniku RTS-a.

Studija je pokazala da postoji mogućnost integracije nuklearne energije u postojeći prenosni sistem Srbije, ali ne u bliskoj budućnosti, već za 15 do 20 godina.

Faze pripreme i razvojni tim

Prema rečima ministarke, priprema za izgradnju nuklearnih objekata zahteva ispunjavanje određenih faza prema smernicama Međunarodne agencije za atomsku energiju, koje traju od pet do sedam godina. Tokom tog perioda potrebno je sprovesti dodatne studije i analize, kao i formirati telo koje će upravljati razvojem nuklearnog programa.

- Te faze traju, prva i druga konkretno, negde između pet i sedam godina. U toku njih treba da se završe dalje dodatne studije i analize, ali i da se formira telo koje će se baviti razvojem nuklearnog programa. Mi smo trenutno upravo u formiranju takvog tela unutar Ministarstva rudarstva i energetike, naravno sa predstavnicima naučnih instituta ali i drugih institucija koje mogu doprineti ovakvom jednom poduhvatu - rekla je ministarka i dodala da se to, pre svega, odnosi na obuku stručnih kadrova, što je jako bitno, a procenjuje se da će ceo taj proces koštati negde oko 30 miliona evra.

Ministarka ističe da je obuka stručnih kadrova ključni deo strategije.

- Na kraju ovog perioda biće doneta odluka o izboru tehnologije i partnerima sa kojima će Srbija sarađivati - navela je gošća Jutarnjeg dnevnika.

Saradnja sa potencijalnim partnerima

Partneri Srbije u razvoju nuklearne energije još nisu definitivno izabrani. Francuska kompanija EDF radi na prvoj tehničkoj studiji, a Srbija ima i ugovor o saradnji sa francuskom vladom za rane faze pripreme programa.

- Francuska ima izuzetno veliko iskustvo jer oko 70% svoje energije proizvodi u nuklearnim elektranama i upravlja velikim brojem takvih postrojenja. To je dragoceno znanje koje mogu preneti zemlji u razvoju, kao što je Srbija. Međutim, kada pričamo o izgradnji nuklearnih elektrana, Francuska dugo iste nije gradila - navela je ministarka.

Ukazala je da ima i drugih zemalja, kao što je Južna Koreja koja je u Ujedinjenim Arapskim Emiratima uspela da za relativno kratak period sagradi jednu jedinicu.

- Veliko iskustvo sa nuklearnom energijom, imaju i Južna Koreja, Rusija i Kina. Mi nameravamo sa Južnom Korejom da potpišemo jedan sporazum o saradnji koja se tiče obe vrste tehnologije i to u naredna dva meseca, tako da mislim da ćemo sebi dati priliku da razmatramo saradnju sa partnerima iz različitih zemalja - navela je Đedović Handanović.

Rast potrošnje energije u Srbiji i svetu

Pojašnjavajući zašto je važno da Srbija uđe u nuklearni program naglasila je da će ne samo Srbiji, nego i zemljama u Evropi, ali i uopšte globalno trebati sve više i više energije, da je potrošnja sve veća, i leti i zimi, i da će biti još veća u narednim godinama i decenijama.

Istakla je da obnovljivi izvori, koliko god mogu da donesu i da doprinesu i dekarbonizaciji i smanjenju štetnih gasova nisu dugoročno i stabilno rešenje, zato što zavise od vremenskih uslova.

Prema njenim rečima, rast potrošnje energije u Srbiji i svetu zahteva trajna i stabilna rešenja za obezbeđenje bazne energije.

- Obnovljivi izvori imaju svoju ulogu, ali nisu dovoljno stabilni jer zavise od vremenskih uslova. Fosilna goriva takođe imaju ograničen životni vek, pa nam je potrebna alternativa koja može dugoročno da obezbedi energiju uz značajno manje emisije štetnih gasova. Nuklearna energija je jedna od takvih opcija, sa radnim vekovima od 80 do 90 godina - navodi ministarka.

Ocenila je da današnje otvaranje solarne elektrane Petka u Kostolcu, prve u vlasništvu države znači da je energetska tranzicija i zvanično počela u okviru našeg najvećeg preduzeća.

- Sledi, naravno, i završetak vetroparka u Kostolcu. To je bitno zato što se ti projekti realizuju na starim rudarskim odlagalištima, znači da se koristi postojeća infrastruktura za obnovljive izvore energije. To stvara dodatna radna mesta, čisti izvor energije - rekla je ministarka i dodala da je cilj da Elektroprivreda razvija i druge projekte.

Šta imamo u krugu od:
1 km
2 km
3 km
5 km
10 km
15 km
Fotografije:
Opis:
Institut za nuklearne nauke „Vinča” osnovan je 1948. godine kao istraživački centar za realizaciju nuklearnog programa SFR Jugoslavije.

Oblasti istraživanja su: fizika, hemija, biologija, energetika, zaštita od zračenja i zaštita životne sredine, zdravlje i životna sredina, nauka sa akceleratorima, nauka o materijalima. Sve ove oblasti pripadaju grupi prirodnih i tehničkih nauka. Zbog multidisciplinarnosti rada u institutu, on je sposoban da odgovori na glavne strateške pravce istraživanja koji su postavljeni na nivou države: novi materijali i nanonauke, energetika, biomedicina i zaštita životne sredine.

Institut za nuklearne nauke „Vinča” osnovan je 1948. godine kao naučni centar za istraživanje najsavremenijih tema u osnovnim prirodnim naukama — fizici, hemiji i biologiji. Zapravo, baš tim redom. Zadatak da osnuje institut dobio je profesor Pavle Savić, fizikohemičar, koji je pozvan nazad u Jugoslaviju iz Instituta za fizičke probleme u Moskvi, gde je radio u laboratorijama akademika, kasnije Nobelovca, Pjotra Leonidoviča Kapice od poslednje godine Drugog svetskog rata.

Izgradnji Instituta za ispitivanje materija, kako ga je zvao, odnosno Instituta za fiziku, kako je kasnije glasio zvanični naziv, Pavle Savić je posvetio sve svoje snage, volju i predanost. Uz njega je učestvovalo nekoliko kolega entuzijasta, ali je sve bitnije poslove uradio upravo on sam. Zna se, recimo, da je većinu početnih laboratorija (za fiziku, hemiju i biologiju) sam projektovao i nadgledao izgradnju, tako što je boravio u blizini gradilišta, na seoskom imanju i spavao na slami u ambaru. Kasnije je koordinisao opremanje instituta instrumentima za naučna istraživanja, koje je dobrim delom uspeo da dobije iz inostranstva na račun ratnih reparacija.

Okupio je u Institutu tadašnju mladu naučnu elitu Jugoslavije, uglavnom od stručnjaka entuzijasta koji su tek završili školovanje. Radila su se istraživanja koja su definitivno dala prepoznatljiv doprinos početku takozvane „nuklearne ere” u svetu.

U prvo vreme najviše su bila zastupljena istraživanja iz fizike i hemije, a nakon par godina institutu se pridružuje i Dušan Kanazir, koji otpočinje razvoj bioloških disciplina, pre svega u vezi sa efektima radioaktivnog zračenja. I Kanazir i Savić kasnije su bili predsednici Srpske akademije nauka i umetnosti.

Ubrzo nakon početka, institutu je bila namenjena realizacija državnog nuklearnog programa istraživanja, koji je okončan 1968. godine. Od te godine institut nastavlja istraživanja u okviru mešovitog (ne samo nuklearnog) koncepta. (Wikipedia)
Vidi sve
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.