NavMenu

Dvorac Kulpin dobija novo ruho - Za restauraciju više od 50 miliona dinara

Izvor: Dnevnik Ponedeljak, 29.09.2025. 09:43
Komentari
Podeli
(Foto: Shutterstock/Nenad Nedomacki)
Velikom dvorcu u Kulpinu uskoro sledi obnova, a investiciono održavanje te građevine od istorijskog i arhitektonskog značaja koštaće gotovo 50,7 miliona dinara, s PDV-om.

Tender za ovaj projekat raspisan je još u junu ove godine o čemu je pisala eKapija

Konzervatorsko-restauratorske i građevinsko-zanatske radove, koji će trajati šest meseci, Pokrajinski zavod za zaštitu spomenika kulture poverio je beogradskim preduzećima Jadran i Alp inženjering.

Kako se iz specifikacije objavljene na Portalu javnih nabavki može primetiti, predviđeno je, između ostalog, obijanje fasadnih površina i novo malterisanje te sanacija zidova.


Deo kulturne baštine


Drveni elementi tavanice iznad ulaznog trema biće zamenjeni, a na spisku radova je i restauracija oštećenih elemenata ornamentalne plastike, venaca i profila, prozora, prozorskih klupica, drvenih zastakljenih vrata, kao i prozorskih rešetki.

Tu je i pokrivanje kupole bakarnim limom i izrada dekorativnih kapica, te nove opšivke i okapnice od bakarnog lima.

Nadstrešnica iznad vrata na severnoj fasadi biće popravljena, a fasade obojene visoko paropropusnim, kvalitetnim bojama.

U planu je izrada staze od granitnih kocki, oblaganje stepenika teracom preko betona i popločavanje površina klinker opekom.

Deo kompleksa u Kulpinu je i manji dvorac, a oba objekta u parkovskom okruženju sagrađena su za plemićku porodicu Stratimirović, jednu od prvih srpskih porodica koja je stekla plemstvo u austrijskoj carevini.

Krajem 19. veka pa do nacionalizacije 1945. godine vlasnici poseda su Dunđerski, a naslednici te porodice zahtevaju da im se oduzeta imovina restitucijom vrati i postupak je još uvek u toku.

Današnji izgled Veliki dvorac dobio je posle rekonstrukcije 1912. godine, po projektu arhitekte Momčila Tapavice.

Zgrada je sa ulične strane prizemna, a sa dvorišne spratna, dok glavnom fasadom dominira uzdignut portik sa stepeništem, prilaznim rampama i četiri para jonskih stubova.


Pogodan za filmove i serije

Osim turista, nesvakidašnji ambijent kompleksa u Kulpinu privlači domaće ali i strane filmadžije, pa su u dvorcu snimane serije "Sva ta ravnica", "Jagodići", "Senke nad Balkanom" i "Santa Maria dela salute", kao i deo serijala "Velikani srpske Vojvodine".

Tu je sniman i krimi-triler "Gavran" 2012. godine, po delu čuvenog pisca Edgara Alana Poa.

Iznad krovnog venca je atika sa ornamentisanim pravougaonim poljima i vazama na uglovima. Po tri bočna prozora, ukrašena su polurozetama sa figurama orlova.

Sa dvorišne strane, na spratu je veranda petougaone osnove, koja je pokrivena petodelnom kupolom na kaneliranim stubovima.

Kompleks sa dva dvorca i parkom je kao kulturno dobro zaštićen 1970. godine, a 1991. proglašen za spomenik kulture od velikog značaja.

Posle rekonstrukcije 1912. godine, na Velikom dvorcu je u nekoliko navrata urađena delimična restauracija i konzervacija, a pre nekoliko godina je zbog lošeg stanja, rekonstruisan krov.
Fotografije:
Opis:
Dvorac Dunđerski (dvorac Kaštel) u Kulpinu je kompleks objekata dvoraca i parka. Jezgro je Muzejskog kompleksa u Kulpinu koje obuhvata jezgro naselja od druge polovine 18. do druge polovine 19. veka.

Ovaj kompleks čine:
dva dvorca sa pomoćnim objektima, koja su sagradili članovi vlastelinske porodice Stratimirović, kao i park okolo dvorca, stara zgrada škole, srpska pravoslavna crkva i parohijalni dom. Iako istorijski ne pripadaju istom vremenu, kompleks čine i slovačka evangelička crkva građena 1875–1879, i
rodna kuća patrijarha Georgija Brankovića rekonstruisana u srpsku veroispovednu školu 1899.

Stratimirovići su kuće sagradili na obodu prostrane poljane – zvane Dolina, prvo male privremene, a zatim veće, gospodske. Jedna od njih nalazila se na mestu gde je danas slovačka evangelička crkva. Iz tog vremena je sačuvan tzv. mali dvorac (druga polovina 18. veka) i „veliki dvorac“ ili „kaštel“, izgrađen 1826. godine.

Dvorac i veći deo imanja je u drugoj polovini 19. veka od Stratimirovića otkupio Matej Semzo od Kamjanike. Ova mađarska porodica kratko je gazdovala u Kulpinu. Posed su 1889. godine prodali Lazaru Dunđerskom.

Porodica Dunđerski upravljala je imanjem do kraja Drugog svetskog rata, tj. do 1945. godine. Veliki dvorac su, prema projektu novosadskog arhitekte Momčila Tapavice, rekonstruisali 1912. godine.

Budući da se Đorđe Dunđerski oženio rođakom vladarske porodice Karađorđević, česti gosti kulpinskog dvorca bili su i kraljica Marija sa sinovima, prinčevima Petrom, Andrejem i Tomislavom. Takođe su se među gostima mogli videti i mnoge ličnosti iz političkog i javnog života (predstavnici vlade Petar Živković i Milan Stojadinović, kao i mnogi drugi). Imanje im je, na osnovu Zakona o agrarnoj reformi i kolonizaciji, oduzeto 1945. godine. Na imanju Dunđerskih u Kulpinu je nakon nacionalizacije osnovana poljoprivredna zadruga, koja je sve do 1991, odnosno do ustupanja kompleksa Poljoprivrednom muzeju koristila dvorac i pomoćne objekte. (Wikipedia)
Vidi sve
Info sa lokala:
Bački Petrovac  
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.