NavMenu

Kulpinski dvorac dobija novu fasadu - Raspisan javni poziv, obnova počinje krajem leta

Izvor: Dnevnik Petak, 27.06.2025. 17:08
Komentari
Podeli
(Foto: Shutterstock/Nenad Nedomacki)
Ob­no­va Ve­li­kog dvor­ca u Kul­pi­nu mo­gla bi da poč­ne do kra­ja le­ta, bu­du­ći da je Po­kra­jin­ski za­vod za za­šti­tu spo­me­ni­ka kul­tu­re ras­pi­sao ten­der za in­ve­sti­ci­o­no odr­ža­va­nje te gra­đe­vi­ne od isto­rij­skog i ar­hi­tek­ton­skog zna­ča­ja. Pro­ce­nje­na vred­nost kon­zer­va­tor­sko-re­sta­u­ra­tor­skih i gra­đe­vin­sko-za­nat­skih ra­do­va, ko­ji će tra­ja­ti šest me­se­ci, je 46,7 mi­li­o­na di­na­ra bez PDV-a.

Ka­ko se iz spe­ci­fi­ka­ci­je mo­že pri­me­ti­ti, pred­vi­đe­no je, iz­me­đu osta­log, obi­ja­nje fa­sad­nih po­vr­ši­na i no­vo mal­te­ri­sa­nje, uklju­ču­ju­ći i sa­na­ci­ju zi­do­va, zi­da­nje pot­por­nog zi­da pri­la­zne ram­pe, kao i pre­zi­đi­va­nje ven­ca od ope­ke. Dr­ve­ni ele­men­ti ta­va­ni­ce iz­nad ula­znog tre­ma bi­će za­me­nje­ni, a na spi­sku ra­do­va je i re­sta­u­ra­ci­ja ošte­će­nih ele­me­na­ta or­na­men­tal­ne pla­sti­ke, ve­na­ca i pro­fi­la, pro­zo­ra, pro­zor­skih klu­pi­ca, dr­ve­nih za­sta­klje­nih vra­ta, kao i pro­zor­skih re­šet­ki.

Re­sta­u­ra­tor­ski ra­do­vi pod­ra­zu­me­va­ju i re­pa­ra­ci­ju i bo­je­nje gvo­zde­ne ogra­de na te­ra­si, či­šće­nje ele­me­na­ta od ve­štač­kog ka­me­na, kao i na­do­grad­nju ne­do­sta­ju­ćih de­lo­va. Kad to bu­de za­vr­še­no sle­di na­no­še­nje pre­ma­za za hi­dro­i­zo­la­ci­ju i za­šti­tu po­vr­ši­ne ele­men­ta od ve­štač­kog ka­me­na. U okvi­ru li­mar­skih ra­do­va, pla­ni­ra­no je po­kri­va­nje ku­po­le ba­kar­nim li­mom i iz­ra­da de­ko­ra­tiv­nih ka­pi­ca, od istog ma­te­ri­ja­la, i nji­ho­va mon­ta­ža, le­mlje­njem, u dnu ku­po­le. Bi­će iz­ra­đe­ne no­ve op­šiv­ke i okap­ni­ce od ba­kar­nog li­ma, sa de­ko­ra­tiv­nim de­ta­lji­ma na obo­du ku­po­le nad za­pad­nom te­ra­som, te ugra­đe­ne no­ve pro­zor­ske okap­ni­ce, a pred­vi­đe­no je op­ši­va­nje ven­ca ba­kar­nim li­mom i gor­nje stra­ne ka­pi­te­la stu­bo­va te­ra­se. Nad­stre­šni­ca iz­nad vra­ta na se­ver­noj fa­sa­di bi­će po­pra­vlje­na, a fa­sa­de obo­je­ne vi­so­ko pa­ro­pro­pu­snim, ka­ko je na­ve­de­no, kva­li­tet­nim bo­ja­ma.

U pla­nu je iz­ra­da sta­ze od gra­nit­nih koc­ki, ob­la­ga­nje ste­pe­ni­ka te­ra­com pre­ko be­to­na i po­plo­ča­va­nje po­vr­ši­na klin­ker ope­kom.

Osim Ve­li­kog, deo kom­plek­sa u Kul­pi­nu je i ma­nji dvo­rac, a oba objek­ta u par­kov­skom okru­že­nju sa­gra­đe­na su za ple­mić­ku po­ro­di­cu Stra­ti­mi­ro­vić, jed­nu od pr­vih srp­skih po­ro­di­ca ko­ja je ste­kla plem­stvo u austrij­skoj ca­re­vi­ni. Kra­jem 19. ve­ka pa do nacionalizacije 1945. vla­sni­ci po­se­da su Dun­đer­ski. Na­sled­ni­ci po­ro­di­ce Dun­đer­ski ina­če zah­te­va­ju da im se od­u­ze­ta imo­vi­na re­sti­tu­ci­jom vra­ti i taj po­stu­pak je u to­ku.

Da­na­šnji iz­gled Ve­li­ki dvo­rac do­bio je po­sle re­kon­struk­ci­je 1912. go­di­ne, po pro­jek­tu ar­hi­tek­te Mom­či­la Ta­pa­vi­ce. Zgra­da je sa ulič­ne stra­ne pri­zem­na, a sa dvo­ri­šne sprat­na, dok glav­nom fa­sa­dom do­mi­ni­ra uz­dig­nut por­tik sa ste­pe­ni­štem, pri­la­znim ram­pa­ma i če­ti­ri pa­ra jon­skih stu­bo­va. Iz­nad krov­nog ven­ca je ati­ka sa or­na­men­ti­sa­nim pra­vo­u­ga­o­nim po­lji­ma i va­za­ma na uglo­vi­ma. Po tri boč­na pro­zo­ra, ukra­še­na su po­lu­ro­ze­ta­ma sa fi­gu­ra­ma or­lo­va. Sa dvo­ri­šne stra­ne, iz­nad pe­to­u­ga­o­nog ula­znog tre­ma, ozi­da­nog pu­nim zi­do­vi­ma kru­žnih otvo­ra na boč­nim stra­na­ma, na spra­tu je ve­ran­da pe­to­u­ga­o­ne osno­ve, ko­ja je po­kri­ve­na pe­to­del­nom kup­po­lom na ka­ne­li­ra­nim stu­bo­vi­ma. Sa ulič­ne stra­ne su dve ve­li­ke zi­da­ne kol­ske ka­pi­je kao i ma­siv­na dr­ve­na ka­pi­ja sa ukra­si­ma od ko­va­nog gvo­žđa.

Idealan za fil­mo­ve i se­ri­je

Osim tu­ri­sta, ne­sva­ki­da­šnji am­bi­jent kom­plek­sa u Kul­pi­nu pri­vla­či do­ma­će ali i stra­ne fil­ma­dži­je, pa su u dvor­cu sni­ma­ne se­ri­je "Sva ta rav­ni­ca", "Ja­go­di­ći", "Sen­ke nad Bal­ka­nom" i "San­ta Ma­ria de­la sa­lu­te", kao i deo se­ri­ja­la "Ve­li­ka­ni srp­ske Voj­vo­di­ne". In­te­re­san­tan je po­da­tak da je tu sni­man i kri­mi-tri­ler "Ga­vran" 2012. go­di­ne, u kom Džon Kju­zak glu­mi ču­ve­nog pi­sca Ed­gara Alana Poa.

Kom­pleks sa dva dvor­ca i par­kom je kao kul­tur­no do­bro za­šti­ćen 1970. go­di­ne, a 1991. pro­gla­šen za spo­me­nik ku­tu­re od ve­li­kog zna­ča­ja. Posle re­kon­struk­ci­je 1912. go­di­ne, na Ve­li­kom dvor­cu je u ne­ko­li­ko na­vra­ta ura­đe­na de­li­mič­na re­sta­u­ra­ci­ja i kon­zer­va­ci­ja, a pre ne­ko­li­ko go­di­na je zbog lo­šeg sta­nja, re­kon­stru­i­san krov i krov­na kon­struk­ci­ja.

Po­nu­de na ten­der Po­kra­jin­skog za­vo­da za za­šti­tu spo­me­ni­ka kul­tu­re pod­no­se se do 30. ju­na, a na­kon što ugo­vor bu­de za­klju­čen sle­di uvo­đe­nje oda­bra­nih iz­vo­đa­ča u po­sao i po­če­tak ra­do­va, ko­ji bi tr­ba­lo da bu­du za­vr­še­ni u ro­ku od 180 ka­len­dar­skih da­na.
Fotografije:
Opis:
Dvorac Dunđerski (dvorac Kaštel) u Kulpinu je kompleks objekata dvoraca i parka. Jezgro je Muzejskog kompleksa u Kulpinu koje obuhvata jezgro naselja od druge polovine 18. do druge polovine 19. veka.

Ovaj kompleks čine:
dva dvorca sa pomoćnim objektima, koja su sagradili članovi vlastelinske porodice Stratimirović, kao i park okolo dvorca, stara zgrada škole, srpska pravoslavna crkva i parohijalni dom. Iako istorijski ne pripadaju istom vremenu, kompleks čine i slovačka evangelička crkva građena 1875–1879, i
rodna kuća patrijarha Georgija Brankovića rekonstruisana u srpsku veroispovednu školu 1899.

Stratimirovići su kuće sagradili na obodu prostrane poljane – zvane Dolina, prvo male privremene, a zatim veće, gospodske. Jedna od njih nalazila se na mestu gde je danas slovačka evangelička crkva. Iz tog vremena je sačuvan tzv. mali dvorac (druga polovina 18. veka) i „veliki dvorac“ ili „kaštel“, izgrađen 1826. godine.

Dvorac i veći deo imanja je u drugoj polovini 19. veka od Stratimirovića otkupio Matej Semzo od Kamjanike. Ova mađarska porodica kratko je gazdovala u Kulpinu. Posed su 1889. godine prodali Lazaru Dunđerskom.

Porodica Dunđerski upravljala je imanjem do kraja Drugog svetskog rata, tj. do 1945. godine. Veliki dvorac su, prema projektu novosadskog arhitekte Momčila Tapavice, rekonstruisali 1912. godine.

Budući da se Đorđe Dunđerski oženio rođakom vladarske porodice Karađorđević, česti gosti kulpinskog dvorca bili su i kraljica Marija sa sinovima, prinčevima Petrom, Andrejem i Tomislavom. Takođe su se među gostima mogli videti i mnoge ličnosti iz političkog i javnog života (predstavnici vlade Petar Živković i Milan Stojadinović, kao i mnogi drugi). Imanje im je, na osnovu Zakona o agrarnoj reformi i kolonizaciji, oduzeto 1945. godine. Na imanju Dunđerskih u Kulpinu je nakon nacionalizacije osnovana poljoprivredna zadruga, koja je sve do 1991, odnosno do ustupanja kompleksa Poljoprivrednom muzeju koristila dvorac i pomoćne objekte. (Wikipedia)
Vidi sve
Info sa lokala:
Bački Petrovac  
Investicije na lokaciji:
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.