Dobra investicija Bečejca Branislava Kalmara: Jedini na Balkanu proizvodi opremu za uzgoj kečiga
(Foto: Katharina N. from Pixabay)
Poznata i kao čiga ovo je jedna od najcenjenijih rečnih riba, posebno u istočnoj Evropi gde se od njene ikre pravi delikates - kavijar.
- Ako ste u nekom restoranu poručili kečigu, najverovatnije ste probali ribu koja je proizvedena upravo zahvaljujući našoj opremi i proizvođaču Sabo Arpadu iz Bečeja - kaže Kalmar, jedini proizvođač opreme za veštački uzgoj kečiga na Balkanu.
Dugonosa kečiga spada u migratorne vrste životinja i to u anadrome vrste riba, a to znači da odrasle jedinke iz mora plivaju uzvodno do potočića u kom su se izlegle, da bi se onda kao mlade ribe, ponovo vratile u more, slično kao što to čine i lososi.
- Potražnja za kečigom je, moram priznati, velika i upravo zato sam odlučio da krenem u razvijanje opreme za veštački uzgoj ove ribe. Kako bih pomogao da se ovoj problematici pristupi odgovorno uz poštovanje zakona i prirode - kaže Kalmar.
Kako je kečiga jedna od najosetljivijih i najugroženijih riba, njeno izlovljavanje je zakonom zabranjeno. Kečigama koje žive u našim rekama su mrestilišta gornji tokovi Dunava, Save i Drave, a krajnji cilj je Crno more.
Nažalost, izgradnjom hidrocentrala Đerdap taj put je presečen pre više decenija i ove jadne životinje su praktično "ostale zarobljene" između krajnja dva odredišta.
- Ceo sistem za veštački uzgoj sastoji se od 40 bazena, zavisno od veličine prostorije. Ista voda kruži bazenima i riba u njoj živi oko tri i po meseca - objašnjava ovaj Bečejac, ističući da njegova firma obezbeđuje sve što je potrebno za uzgoj, od bazena do sistema za filtriranje vode, ventilaciju prostorije i adekvatno osvetljenje.
Populacija kečige koja i dalje pliva u našim rekama izuzetno je mala sa slabom tendencijom porasta broja jedinki, a jako je osetljiva na zagađenja reka.
Pored toga što se našla zaglavljena "između istoka i zapada", ova vrsta je "živi fosil" i jedna je od najstarijih vrsta životinja na planeti. Primera radi, kečige su plivale rekama dok su dinosaurusi gospodarili kopnom i morem.
- Ove ribe hrane se isključivo koncentratom koji se nabavlja iz Nemačke. Za 1,1 kg hrane dobija se 1 kg ribe što je odlična računica i to je najisplativija riba za uzgoj kod nas - otkriva Kalmar.
Inače, iz domaćeg uzgoja, u Srbiji, godišnje se proizvede oko 15 t ove visoko kvalitetne ribe. Kečiga može da naraste i do 20 kg, ali i da se gaji do veličine od nekih 350 grama, jer jer toliko traže restorani.
U Srbiji se prodaje po ceni od 2.000 dinara za 1kg, a da bi se proizvela na ovaj način treba uložiti oko 1.300 dinara po jedinci.
Kalmar ističe da, ako neko želi da krene u ovaj posao, trebaće mu od 45.000 do 55.000 EUR, zavisi od objekta. Naravno, moraće da registruje poljoprivredno gazdinstvo u APR-u i može se tim projektom prijaviti na sve konkurse - opštinske, pokrajinske, državne kao i preko IPARD-a.
Njegova firma postoji dve godine, ali se, kaže, osam godina radilo na usavršavanju tehnologije procesa proizvodnje.
Da je razmišljao i o efikasnosti i o uštedi u isto vreme govori i ovaj podatak: sistem koristi pumpe koje imaju minimalanu potrošnju struje u odnosu na neku riblju farmu. Kalmar poručuje da će svako ko je kretivan i želi da se posveti ovom poslu, sigurno uspeti.
Info sa lokala:
Bečej
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora