NavMenu

Priče o Kini u Kući Đure Jakšića

Izvor: eKapija Utorak, 12.08.2025. 15:35
Komentari
Podeli
(Foto: Kuća Đure Jakšića)
U Kući Đure Jakšića u Beogradu od 15. avgusta publici će biti predstavljen umetnički projekat "PRIČE O KINI". Ovaj projekat je inspirisan boravkom dva autora u NR Kini, samostalne umetnice iz Beograda, Dušice Milanović Marike i profesora Marka Stupara iz Šangaja, a nastao je kao odraz njihovog individualnog umetničkog viđenja Kine.

"PRIČE O KINI" je inovativni projekat i osmišljen je kao niz manifestacija koje će kroz različite sadržaje predstaviti viđenje i lične doživljaje autora, ove po svemu osobene civilizacije. Kina je oduvek privlačila pažnju svojim kontinuitetom, kulturom i još uvek je zagonetna, jer je prebogata nasleđem, tradicijom i stvaralaštvom, a iza svakog vela krije se nova tajna i nova neispričana priča.

Kroz sadržaje ovog projekta, posetioci će imati priliku da se na jedan drugačiji i nov način upoznaju sa veličanstvenom kulturom Kine. Autori ovog projekta nam ukazuju kako umetničko delo prevazilazi udaljenosti i razlike, a mostovi koje stvara među pojedincima, narodima i civilizacijama čvrsti su i trajni.


U okviru projekta biće predstavljeni serija umetničkih fotografija Svetlopisi iz Kine i serija crteža u tušu i kombinovanoj tehnici Tihovanje večnosti u parkovima Šangaja.

Dušica Milanović Marika rođena je u Sokobanji, a na Filološkom fakultetu u Beogradu diplomirala je na Grupi za srpsku književnost i jezik. U književnost je ušla 2005. godine, pod pseudonimom Stevana Sremac. Autorka je značajnog književnog opusa koji uključuje dramatizovana i ekranizovana dela, među kojima se izdvaja ekranizacija romana "Zona Zamfirova – Šta je bilo posle". Od 2010. godine objavila je niz književnih dela pod svojim pravim imenom, a njena proza i poezija prevođene su na ruski, engleski, makedonski, beloruski, romski i arapski jezik.

Autorka je ilustracija za svoju knjigu "Sedmi orao i Zmaj od Krajine", a na izložbama učestvuje od 2021. godine.

Dobitnica je brojnih nagrada i priznanja među kojima su: "Simo Matavulj", "Majstorsko pero", "Zlatni vitez" (Rusija), "Zlatna značka KPZ Srbije", "Zlatna povelja Muzeja romske kulture"…

Članica je Udruženja književnika Srbije, Udruženja književnih prevodilaca Srbije i Udruženja književnika Crne Gore.

Živi u Beogradu, Sokobanji i pomalo širom sveta.

Marko Stupar je rođen u Nišu, 1990. godine. Diplomirao je na Visokoj školi likovnih primenjenih umetnosti u Beogradu. Diplomirao je i završio master studije na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu. Njegova umetnička praksa uključuje kako vizuelne, tako i muzičke umetnosti, čime je razvio raznolik i bogat umetnički izraz.

Izlagao je na brojnim domaćim i međunarodnim izložbama, uključujući "Remont" (Beograd 2012) "Art Ural" (Rusija 2012) "Ribnica" (Kraljevo 2013) "4SE" (Beograd 2024) Klub RTS-a (Beograd 2025), a u Šenženu, NR Kina je imao samostalnu izložbu "Transformacije" 2022. godine.

Dve sezone je nastupao kao kao član pozorišne trupe "Pripitomljeni ljudi" u Šenženu.

Radi kao profesor likovne umetnosti u Šangaju.

Izložba će moći da se pogleda do 30. avgusta, a svečano otvaranje je u petak, 15. avgusta od 19 sati.
Šta imamo u krugu od:
1 km
2 km
3 km
5 km
10 km
15 km
Fotografije:
Opis:
Kuća Đure Jakšića je ustanova kulture u Skadarliji i kuća u kojoj je živeo i umro čuveni srpski pesnik i slikar Đura Jakšić. To je najpoznatija i jedna od najstarijih kuća u Skadarskoj ulici. Danas igra značajnu ulogu u kulturnom i umetničkom životu Beograda.

Šićan mahala ili Ciganska mahala pominje se početkom 19. veka. Bio je to siromašni deo grada izvan varoškog šanca u kom su najčešće živeli siromašni građani. U tom kraju ubrzano raste broj kafana u kojima počinju da se okupljaju brojni umetnici i ljubitelji umetnosti. Polovinom 19. veka tadašnja Skadarlija već beleži petnestak kafana. Blizina Narodnog pozorišta i Opere na Bulevaru Žarka Savića doprineli su da ovaj ambijent postane nezaobilazan. Ovaj čuveni boemski kraj odigrao je veliku ulogu u razvoju kulturnog života Beograda i Srbije. Odlukom gradskih vlasti 1872. godine Ciganska mahala prekrštena je u Skadarsku ulicu.

Novine „Politika” su skrenule pažnju na kuću 1925, potaknute promenama koje su se događale u neposrednoj okolini, izražavajući strah da bi kuća mogla nestati i nezadovoljstvo zbog zaborava sredine.

Godine 1935. na kući u kojoj je živeo Đura Jakšić svečano je otkriveno spomen obeležje sa likom velikog umetnika i naznakom da se tu završio njegov život.

Godine 1986. kuća je renovirana, čime su stvoreni uslovi za predstavljanje likovnih stvaralaca. (Wikipedia)
Vidi sve
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.