NavMenu

Udruženja penzionera traže razgovor sa premijerom Srbije o daljem rastu penzija

Izvor: Novi Magazin Ponedeljak, 21.07.2025. 14:53
Komentari
Podeli
(Foto: Pixabay.com/Alexas_Fotos)
Predstavnici tri penzionerska udruženja uputili su danas dopis premijeru Srbije Đuri Macutu sa zahtevom za razgovor u narednih desetak dana o poboljšanju materijalnog i socijalnog položaja penzionera.

- Nekoliko godina unazad došlo je do drastičnog osiromašenja penzionerske populacije uzrokovano stalnim povećanjem cena prehrambenih proizvoda, energije, troškova stanovanja, lekova tako da je većina penzionera (oko jedan milion) na rubu socijalne održivosti, kao posledice značajnog zaostajanja rasta penzija za rastom plata - navodi se u saopštenju udruženja, prenela je Beta.


Ocenjeno je da su mere koje preduzima Vlada Srbije nedovoljne da bi bilo poboljšano postojeće materijalo stanje penzionera.

- Smatramo da penzije do kraja 2027. godine ne bi smele biti niže od 55% prosečne zarade u Srbiji, što podrazumeva nešto veći rast penzija od projektovanih - procena je Udruženja sindikata penzionera Srbije, Saveza penzionera Srbije i Udruženja penzionera Srbije "Nezavisnost".

Njihov predlog je da penzije od prvog oktobra ove godine budu povećane 10%, što bi doprinelo rastu penzija na godišnjem nivou od 2,5%, tako da bi rast penzija 2025. godine, zajedno sa prethodnim povećanjem od 10,9%, iznosio 13,4%.

Podsetili su da su penzije od 2014. do 2018. godine uvećane 14,5% i da su "izgubile korak sa rastom zarada", te bi stoga u naredne dve godine trebalo da rastu po stopi od 15-18% na godišnjem nivou.

- U predhodnih pet godina umrlo je 67.000 penzionera više od novopenzionisanih (zbog kovida 19 i siromaštva ), a prosečni životni vek penzionera smanjio se sa 75. godina na 72. godine - navodi se u saopštenju penzionerskih udruženja.

Fotografije:
Opis:
Palata Ministarstva finansija Kraljevine Jugoslavije[a], današnja zgrada Vlade Republike Srbije, nalazi se u Beogradu, na teritoriji gradske opštine Savski venac, u ulici Kneza Miloša 22.

Palata je sagrađena je između 1926. i 1928. godine, po projektu arhitekte Nikolaja Krasnova, ruskog arhitekate, najznačajnijeg predstavnika akademskog istoricizma u srpskoj međuratnoj arhitekturi, zaposlenom u Arhitektonskom odeljenju Ministarstva građevina, kome je poveravano dovršavanje, uređenje ili projektovanje kapitalnih državnih zdanja. Nikolaj Krasnov je autor prvobitnog projekta zgrade, kao i njene kasnije dogradnje trećeg sprata iz 1938. godine. Zgrada je građena kao uglovnica i reprezentativni je objekat sa osnovom u obliku nepravilnog kvadrata sa unutrašnjim dvorištem. (Wikipedia)
Vidi sve
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.