Bez Komarnice i Kruševa nemoguće zameniti ugalj

Hidroelektrana Komarnica trebalo bi da bude završena 2032. godine a Kruševo u 2033. godine, kako bi Termoelektrana Pljevlja mogla postepeno smanjivati proizvodnju i u potpunosti prekinuti rad do najkasnije 2041. godina. U Evropskoj uniji od naredne godine elektrane na ugalj će plaćati posebnu naknadu, a Vlada će za Crnu Goru pokušati tu obavezu da odloži do 2030. godine. Uvođenje ove naknade značilo bi znatno veću cijenu električne energije iz TE. U nove hidro, vjetro i solarne elektrane državna EPCG i privatni investitori do 2035. godine uložiće 2,5 mlrd EUR.

To se, između ostalog, navodi u Nacrtu nacionalnog energetskog i klimatskog plana, kojeg je Ministarstvo energetike i rudarstva stavilo na javnu raspravu do 6. avgusta.

- TE Pljevlja ima najveći uticaj na stabilnu proizvodnju električne energije i pristupačnost električne energije u Crnoj Gori. Osim toga, direktno i indirektno utiče na više od 3.000 radnih mjesta i glavni je pokretač ekonomije u sjevernom dijelu zemlje. Očekuje se da će ovo postrojenje biti u funkciji do 2040. godine, ali uz određeno smanjenje radnih sati tokom godine, što je neophodno za postizanje nacionalnih ciljeva - navedeno je u planu.

Usljed stupanja na snagu raznih mehanizama koji se odnose na plaćanja naknade zbog emitovanja gasova (CBAM u EU od 2026.) koji značajno limitiraju korišćenje uglja, planiran je postepeni izlazak iz pogona TE Pljevlja, a kao godina potpunog prekida rada navedena je 2041. godina.

TE Pljevlja trenutno čini 40% proizvedene električne energije, a cilj je da se do 2030. godine izgradnjom novih izvora obnovljive energije taj procenat smanji na 27,5%.

Vlada očekuje da će evropska Energetska zajednica dozvoliti rad TE Pljevlja do 2040, jer će krajem ove godini biti završena njena ekološka sanacija od 75 miliona koja će djelimično smanjiti emitovanje štetnih gasova.

U naredne dvije godine treba da bude završeno najmanje pet velikih projekata državne Elektroprivrede, odnosno do kraja 2027. u funkciji treba da bude osim agregata Perućice, mala hidroelektrana Otilovići, vjetroelektrana Gvozd i dvije velike solarne elektrane Slano i Krupac. Ovi projekti će ukupno koštati 181 milion eura.

U periodu do 2035. godine planirane investicije u nove velike hidroelektrane Komarnica i Kruševo, ali i niz velikih vjetro i solarnih elektrana, iznosiće dvije i po milijarde eura.

U planu se navodi da je zbog stabilnosti sistema potreban miks različitih izvora električne energije, odnosno da su velike hidroelektrane kao stabilni izvori osnov da bi mogle postojati vjetro i solarne elektrane kao nestalni izvori jer zavise od vremenskih prilika.

- Crna Gora ima veliki i dokazani potencijal obnovljivih izvora energije (hidro, solarna, vjetar). Stoga će povećanje korišćenja energije vjetra i sunca, koje trenutno karakteriše vrlo mali udio u proizvodnji električne energije, donijeti potrebnu robusnost miksu proizvodnje električne energije zbog njihovog komplementarnog djelovanja u odnosu na rad hidroelektrana koje su najdominantnije elektrane u zemlji. Međutim, važno je uzeti u obzir njihovu varijabilnu proizvodnju koja predstavlja veliki izazov za njihovu integraciju u elektroenergetski sistem. Postoji potreba za većom balansnom rezervom, većom fleksibilnošću elektroenergetskog sistema ojačanog elektranama za skladištenje električne energije(hidroelektrane sa rezervoarom, pumpne akumulacione elektrane, baterijski elektroskladišni sistemi itd.) - navedeno je u Planu.

Glavni cilj ovog Plana i mjera je da održivi izvori električne energije (OIE) što prije na najefikasniji način zamijene proizvodnje električne energije TE iz Pljevlja.

- Ovaj zadatak je veoma izazovan zbog velike količine proizvodnje električne energije TE Pljevlja, kao i zbog ograničenja elektroenergetskog sistema kada je u pitanju visoka integracija novih elektrana na OIE, kao što su balansiranje, fleksibilnost sistema, neophodna infrastruktura za priključenje na mrežu. Stoga je potrebna koordinacija između investitora i državne uprave. Na dinamiku realizacije svih novih elektrana na obnovljive izvore energije najviše utiče razvoj mrežne infrastrukture zbog velikog broja novih elektrana i veoma značajnih izazova sa izgradnjom novih dalekovoda u Crnoj Gori (uglavnom zbog pitanja vlasništva nad zemljištem). Može se sa sigurnošću istaći da je osim finansijske održivosti projekta obnovljive energije (koja se može ublažiti korišćenjem ugovora o otkupu električne energije), glavni izazov za pravovremenu izgradnju novog postrojenja izgradnja dalekovoda potrebnih za priključenje na mrežu - navedeno je u Planu.

U Strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu na Nacionalni energetski i klimatski plan, navedeno je da će ukoliko se Plan o izgradnji novih HE i solarnih i vjetroelektrana ne realizuje to imati posljedice za nastavak zavisnosti od fosilnih goriva, kao i da bi ciljevi smanjenja emisije gasova sa efektom staklene bašte bili dovedeni u pitanje, što bi produžilo negativne uticaje na kvalitet vazduha i na javno zdravlje.

Takođe, ukazuju da bi nerealizacija plana imala pozitivan efekat na ekosistema jer bi izostala izgradnja pojedinih HE Komarnica i Kruševo.

- Ovi projekti, planirani kao dio porfolija za ostvarenje ciljeva OIE, nosili bi rizike po osjetljive vodene i kopnene ekosisteme, uključujući fragmentaciju staništa, narušavanje prirodne dinamike riječnih sistema i potencijalno negativne uticaje na migratorne vrste. Međutim, ukoliko se HE Komarnica i HE Kruševo ne realizuju, ostvarenje ciljeva povećanja udjela OIE postaje značajno otežano. Ova hidroenergetska postrojenja planirana su kao važan dio kapaciteta za balansiranje sistema i doprinos ukupnom cilju udjela OIE. Njihova eventualna neizgradnja zahtijevala bi brzo usmjeravanje politike ka alternativnim tehnologijama povećanju kapaciteta solarnih i vjetroelektrana i razvoju sistema za skladištenje energije - kako bi se kompenzovao njihov doprinos. U tom smislu, odustajanje od HE Komarnica i HE Kruševo bi, s jedne strane, doprinijelo očuvanju prirodnih vrijednosti i biološke raznovrsnosti, ali bi, s druge strane, stvorilo dodatne izazove za ostvarenje energetskih i klimatskih ciljeva, te bi zahtijevalo reviziju plana implementacije Plana u sektoru OIE - navedeno je u Strategiji.

Kod nabrajanja novih održivih izvora električne energije nalazi se i solarna elektrana Velje brdo, iako Vlada planira da na toj lokaciji gradi gigantsko stambeno naselje za 40.000 stanovnika.

U Strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu na Nacionalni energetski i klimatski plan, ukazuju da su hidroelektrane prepoznate kao potencijalno važan izvor upravljive zelene energije, kao i njihov razvoj nerijetko izaziva negodovanje javnosti zbog nedostatka jasne vizije i procjene realnih uticaja.

- Posljednji primjer za to je pitanje izgradnje hidroelektrane Komarnica, za koju još nijesu donesene konačne (zvanične) odluke. Slične kontroverze prate i planiranje hidroelektrane ‘Kruševo’, čija je planirana lokacija dio Parka prirode Dragišnica-Komarnica i time direktno narušava zaštitu biodiverziteta propisanu Zakonom o zaštiti prirode. Ovi konflikti, nastali usljed neusklađenosti prostora planiranog za energetsku gradnju i potreba očuvanja prirode, zahtijevaju ozbiljnu analizu kroz planska dokumenta. U slučajevima kada se radi o izgradnji hidroelektrana ili drugih energetskih postrojenja čije lokacije nijesu dovoljno procijenjene, neophodno je razmotriti i alternativna rješenja koja bi mogla pomiriti razvojne i ekološke zahtjeve - navedeno je u Strategiji.

Brana HE Komarnica dovela bi do formiranja vještačkog jezera u zonama Emerald područja Komarnica kao i u zoni regionalnog parka Dragišnica-Komarnica, uslijed čega bi izvjestan dio ovog prostora bio potopljen.

- Odluke o realizaciji projekta treba da budu zasnovane na principima održivog razvoja, gdje se uravnotežuju energetski interesi i imperativ zaštite prirode - navedeno je u Strategiji.

Kod nabrajanja novih održivih izvora električne energije nalazi se i Solarna elektrana Velje brdo, iako Vlada planira da na toj lokaciji gradi gigantsko stambeno naselje za 40.000 stanovnika.