NavMenu

Međunarodni sajam tehnike i tehničkih dostignuća od 20. do 23. maja na Beogradskom sajmu

Izvor: Beta Četvrtak, 15.05.2025. 14:15
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Eugenio Marongiu/shutterstock.com)Ilustracija
Na Beogradskom sajmu će se od 20. do 23. maja održati se 67. Međunarodni sajam tehnike i tehničkih dostignuća, pod sloganom "Tehnologija u tvojim rukama", koji će okupiti oko 600 domaćih i stranih izlagača iz više od 30 zemalja, saopštili su danas organizatori.Učesnicima Sajma tehnike će za izlaganje eksponata, izložbene projekte i stručne prateće programe na raspolaganju biti više od 15.000 kvadratnih metara izlagačkog prostora u halama 1, 1A, 2, 3, 3A i na otvorenom prostoru Beogradskog sajma.

Istaknuto je da će posetioci moći da vide klasični spektar robnih grupa - od CNC mašina, alate i pribora za obradu i oblikovanje metala, elektroniku, merneu opremu, procesnu tehniku, preko hidraulike i pneumatike, 3D i laserskih tehnologija, metalurgije i livarstva, tehnologija zavarivanja, elektroenergetike, rasvete i LED tehnologije, te termotehnike i KGH, pa sve do zelene industrije, logistike, skladištenja, industrijskog pakovanja, industrijske i kibernetske bezbednosti i zaštite.

Na sajmu će biti predstavljena tehnička i tehnološka dostignuća u oblastima budućnosti kao što su veštačka inteligencija i mašinsko učenje, 5G mreže, blokčejn tehnologije, proširena i virtuelna stvarnost, kvantni računari, nanotehnologije, čiste energije, IoT, dronovi, automatizacija i robotika, obnovljive i održive energije i mnoge druge, neke još u nastajanju, u sektorima telekomunikacija, informacionih tehnologija, medicinskih uređaja, energetike, transporta, građevinarstva.

U hali 1 biće organizovane izložbe alata "Integra" - kompjuterski integrisane fabrike, dok će u hala 1A posetioci moći pored ostalog da vide materijale i komponente za industriju, polugotove i gotove proizvode, kompresore, površinsku zaštitu, naučno-tehnička literaturu, a hali 2A biće predstavljen sektor elektroenergetike i termotehnike, koji uključuje opremu i uređaje za proizvodnju, prenos i distribuciju električne energije, telekomunikacije, merenje, izvore napajanja, instalacije i drugo.

Hala 2C (i 2B) je, kako se navodi, predviđena za izložbenu postavku "Igraj za čovečanstvo! Nauka za sve - Inovacije menjaju svet" i opremu za naučne i profesionalne svrhe u organizaciji resornih ministarstava Vlade Srbije, a hala 3 je predviđena za nacionalne izložbe i grupne nastupe, transport i logistiku, metalurgiju i livarstvo, pripremu i prečišćavanje vode i gasova, zelenu industriju, industrijsku bezbednost i zaštitu i opremu za zaštitu na radu, ambalažu i opremu za industrijsko pakovanje.

Pored pojedinačnih izlagača, posetiocima će biti predstavljeni i grupni nastupi Češke, Slovenije, Kine, Poljske, Srbije i drugih zemalja.

Najavljeno je i da će žiri, koji čine profesori tehničkih fakulteta Beogradskog univerziteta i predstavnik resornog ministarstva, najuspešnijim izlagačima i drugim učesnicima dodeliti tradicionalne nagrade i priznanja "Korak u budućnost" 23. maja.

Radno vreme Sajma tehnike biće od 10 do 18 sati, a cena pojedinačne ulaznice je 700 dinara, grupne 400 dinara, dok su ulaznice za učenike osnovnih i srednjih škola i studente (uz đačku knjižicu ili indeks) 200 dinara.

Cena parkinga u sajamskom krugu iznosi 200 dinara po satu.

Šta imamo u krugu od:
1 km
2 km
3 km
5 km
10 km
15 km
Opis:
Preteča preduzeća Beogradski sajam bilo je Društvo za priređivanje sajma, formirano 1923. (1933) godine. Postojao je problem adekvatne lokacije, ali povezivanjem Zemuna sa Beogradom i izgradnjom Mosta kralja Aleksandra stvoreni su preduslovi da se i taj problem reši. Godine 1937. na levoj obali Save, na prostoru danas poznatom kao Staro sajmište, izgrađen je sajamski kompleks sa 26 paviljona različite namene i vlasništva, a izlagačima je na raspolaganje stavljeno 17.000 kvadratnih metara prostora pod krovom i još 20.000 na otvorenoj površini. Prvi Beogradski sajam otvoren je 11. septembra 1937. godine.

Drugi svetski rat prekinuo je aktivnosti Beogradskog sajma, a sajamski kompleks pretvoren je u nacistički koncentracioni logor, "Jevrejski logor Zemun", u kome je izvršen veliki pogrom Jevreja, odn. kasniji Prihvatni logor za različite taoce.

Narodni odbor Beograda 13. maja 1953. godine je doneo odluku o izgradnji novog sajamskog kompleksa. Početku izgradnje je prethodio konkurs na kojem je prva nagrada dodeljena projektu arhitekata Vladete Maksimovića i Milorada Pantovića. Nakon toga se ipak, na inicijativu investitora, odustalo od prihvaćenog prvonagrađenog projekta, sa željom da kroz monumentalniju arhitekturu država bolje prikaže, a beogradska arhitektura da bude ravnopravnije uključena u savremene evropske tokove.Zbog toga je arhitekta Milorad Pantović obišao najmodernije evropske sajmove, i sa novim timom saradnika, inženjerima Brankom Žeželjem i Milanom Krstićem, izneo nov projekat koji je sproveden i kojim je Beogradski sajam dobio izgled kakavi ma danas. (Wikipedia)
Vidi sve
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.