NavMenu

U srpske manastire obično se odlazi zbog molitvi i mira, ali u ovaj se ide i zbog nečega sasvim drugog

Izvor: 24sedam.rs Petak, 14.03.2025. 10:23
Komentari
Podeli
(Foto: Danijela Stanimirović-Gavrilov)

U manastire u Srbiji obično se odlazi zbog molitvi, mira, liturgije ili čašice razgovora sa duhovnikom, ali u jedan srpski manastir ide se i zbog - sira.

Trapist, bri, parmezan… samo su neki od svetski poznatih i veoma cenjenih vrsta sireva koji vode poreklo iz manastirskih podruma. U Francuskoj, Belgiji, Italiji to su uglavnom radili monasi cistercitskog katoličkog reda, ali to ne znači da sirara među monasima nema i u Srbiji i pravoslavnim manastirima.

Najbolji primer toga je manastir Sukovo, gde se bratija manastira odlučila da umesto vina, što je uobičajeno za manastire u Srbiji, pravi sir. Kada se pogleda šira slika, to i nije tako nelogično jer je manastir nadomak Pirota, znači u kraju čuvenom po kačkavalju i mlekarskoj školi.

A šta sve znaju sa mlekom i sirom, iz manastira su pokazali nedavno na Balkan Cheese festivalu u Beogradu, gde je i ekipa 24sedam obišla njihov veoma posećeni štand.

– U Sukovu imamo malu ekonomiju od tridesetak goveda, ali tradiciju pravljenja sira bratstvo je donelo sa sobom kada je prešlo iz manastira Prohor Pčinjski pre osamnaest godina. Jeste da drugi proizvode uglavnom vino, ali mi smo se odlučili za sir, iako je manastir čuven i po mirisnom tamjanu i melemima od pčelinjeg voska i bilja – kaže za 24sedam monahinja Marta, koja je zadužena za mlekaru.


A na tezgi izložbenog prostora u okviru održanog festivala svega je bilo - od belog sira sa svakojakim dodacima (ruzmarin, bosiljak, susam...), pirotskog ćubeka sličnog čuvenom fondu siru ili mocareli, kačkavalja, do najtraženijeg proizvoda – topljenog kačkavalja sa pavlakom. Naravno, bilo je tu i orahovače, dunjevače, travarica, tamjana, melema, meda…

Sve ovo nije bilo tu samo za sajam, jer iako mala, manastirska ekonomija u Sukovu ovime se ozbiljno bavi, i njeni proizvodi dopremaju se širom Srbije brzom poštom, tako da oni koji su ovom prilikom propustili da dođu na festival sira mogu da probaju ono što prave ovi "srpski trapisti".

Mora da se radi s ljubavlju


Gužva na štandu manastira Sukovo pokazala je da se njihovi proizvodi i vole i traže. Ali, to u Srbiji nije dovoljan uslov da tih traženih proizvoda bude više i da lako povećaju proizvodnju.

– Mi bismo rado povećali proizvodnju, ali teško je naći radnike za manastirsku ekonomiju. Bratstvo ima svojih obaveza, službe i drugo, pa nije lako da sve sami postignemo, bez dodatnih radnika. Ako bismo našli ljude koji će da rade s ljubavlju, kao za sebe, i znaju svoj posao, lako biamo povećali proizvodnju – zaključuje monahinja Marta za 24sedam.

– Imamo internet sajt i tamo može da se vidi šta sve proizvodimo i broj telefona na koji može da se naruči. Obično se ja javim, tako da brzo dobiju šta žele – objašnjava sestra Marta.

Veruje se da je manastir podigao Sali-beg u periodu 1857-1859. godine u znak zahvalnosti za ozdravljenje sina (Foto: eKapija / Aleksandra Kekić)Veruje se da je manastir podigao Sali-beg u periodu 1857-1859. godine u znak zahvalnosti za ozdravljenje sina

Manastir Sukovo se nalazi 18 kilometara istočno od Pirota, kod sela Sukova, na desnoj obali reke Jerme, u podnožju brda zvanog Carev kamen. Vek gradnje i ktitor manastira su nepoznati, dok je manastirska crkva posvećena Uspenju Presvete Bogorodice. Manastir je živopisan 1606. godine, a današnju manastirsku crkvu podigao je na mestu pređašnje, po predanju, Sali-beg iz Pirota od 1857. do 1859. godine, u znak zahvalnosti za ozdravljenje svog sina Emina.

Manastirsko gazdinstvo je bilo uzorno i nagrađivano na izložbama i početkom 20. veka, kada su gajili rasne guske i drugu živinu. Otad se mnogo toga promenilo, a vek kasnije bratstvo je uspešno savladalo tajne pravljenja sira, u čemu im je koristilo znanje pirotskih majstora kačkavalja, ali i majstora gaude, koje su svojevremeno posetili u jednoj fabrici u Francuskoj.
Šta imamo u krugu od:
1 km
2 km
3 km
5 km
10 km
15 km
Fotografije:
Opis:
Gradnja manastira trajala je od 1857. do 1859. godine. Sama crkva živopisana je 1869. godine. Zidna dekoracija predstavlja hronološki presek istorije Starog zaveta, hrišćanske i srpske crkve.

O postanku manastira postoji zanimljivo narodno predanje :
Današnje celokupno manastirsko imanje pripadalo je Turčinu Sali-begu iz Pirota, koji je imao sina jedinca po imenu Emin tako da je on ovde često boravio.Jednom, šetajući imanjem, Sali-beg sretne Velju, siroče iz Velikog Sela, koji je na mestu današnje crkve nešto kopao.Za Velju su meštani govorili da sniva zagonetne snove i da u snu čuje nepoznate glasove. A u snovima mu se često, kao i tada, javljala Bogorodica okružena anđelima i naredila mu da na mestu zvanom "Crkvište" otkopa manastir. Velja, sa još nekoliko meštana, a pod nadzorom krupačkog jereja Jovana Madića na tom mestu poče da kopa i nađoše kandilo i ikonu,što je upućivalo na postojanje pređašnjih temelja hrama Božijeg. Kada je Emin video šta Srbi na njegovom imanju rade, počeo je da ih grdi i vređa, pokušavajući da obesčasti sveto mesto. Tog momenta oduze mu se telo i izgubi pamet, a roditelji, izbezumljeni od brige, pozvaše popa Jovana u pomoć. On očita molitvu Bogorodici pred svim prisutnim meštanima, a Eminu odmah bi lakše. Nakon što se Sali-beg pokloni ovom svetom mestu, te poljubi Veljinu ruku, njegov sin ustade i potpuno ozdravi. Tada se beg obaveza da će pomoći gradnju hrama, pa uskoro pop Jovan dobi i carski ferman kojim se dozvoljava obnova manastira. Pop Jovan se iz Krupca preseli, zajedno sa Veljom u Sukovo, a uskoro vladika Antim zamonaši Velju u Staroj crkvi u Pirotu. Velja, u monaštvu narečen Venijamin i pop Jovan skupiše dovoljno priloga, te se tako i završi gradnja manastirske crkve. (https://manastirsukovo.eparhijaniska.rs/)
Vidi sve
Info sa lokala:
Pirot  
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.