NavMenu

Generalštab u užem izboru najugroženijih lokaliteta kulturnog nasleđa u Evropi za 2025. godinu

Izvor: N1 Četvrtak, 30.01.2025. 12:48
Komentari
Podeli
(Foto: Dejan Aleksić)
Modernistički kompleks Generalštaba u Beogradu u užem je izboru među 14 najugroženijih lokaliteta kulturnog nasleđa u Evropi za 2025. godinu, saopštila je organizacija Evropa Nostra.

Spisak od 14 spomenika i lokaliteta kulturnog nasleđa u Evropi, koji su ušli u uži izbor za ovogodišnje izdanje programa "7 Najugroženijih", danas je objavljen od strane organizacije Evropa Nostra, istaknute evropske mreže civilnog društva za zaštitu nasleđa, i Instituta Evropske investicione banke (EIB).

Od svog pokretanja 2013. godine, ovaj program je, kako se podseća, izrastao u vodeću inicijativu civilnog društva posvećenu očuvanju ugroženog nasleđa Evrope, delujući kao zagovornik i katalizator za mobilizaciju neophodne podrške javnog i privatnog sektora, uključujući i finansijsku podršku ugroženom nasleđu.

Listu 14 najugroženijih mesta kulturnog nasleđa u Evropi za 2025. godinu čine:

  • Modernistički kompleks Generalštaba u Beogradu, SRBIJA
  • Arakelots manastir i naseobina, JERMENIJA
  • Železnička stanica Miksnic-Berenšicklam, AUSTRIJA
  • Gvozdeni dvorac u Atu, BELGIJA
  • Dvorac Nuborg, DANSKA
  • Dvorac Monemvasia, GRČKA
  • Blouer Hol, Eš-sur-Alzet, LUKSEMBURG
  • Železnički mostovi i nasip Baduikse Overlat, HOLANDIJA
  • Narodno pozorište u Oslu, NORVEŠKA
  • Velika sinagoga u Orli, POLJSKA
  • Crkva i samostan Paulistas u Lisabonu, PORTUGAL
  • Crkva Santo Estevo de Pusada, ŠPANIJA
  • Bazen Valhala, Geteborg, ŠVEDSKA
  • Viktorija Tauer Garden, London, VELIKA BRITANIJA

  • Četrnaest ugroženih spomenika i lokaliteta kulturnog nasleđa, raspoređenih u 14 evropskih zemalja, ušli su u uži izbor odlukom Savetodavnog panela koji čine evropski stručnjaci iz oblasti istorije, arheologije, arhitekture, finansija i rukovođenja projektima, objašnjavaju iz Evropa Nostre.

    Nominacije za Program "7 Najugroženijih za 2025. godinu" podneli su ili podržali članovi mreže Evropa Nostra, kao i članovi Evropske alijanse za nasleđe.

    Iz Evropa Nostre navode da su lokaliteti odabrani na osnovu njihove kulturno-istorijske vrednosti, kao i ozbiljne opasnosti sa kojom se trenutno suočavaju. Kao ključne dodatne vrednosti uzete su u obzir angažovanost lokalnih zajednica i posvećenost javnih i privatnih aktera očuvanju ovih lokaliteta. Još jedan kriterijum bio je potencijal svakog lokaliteta da postane pokretač održivog socioekonomskog razvoja.

    - Lokaliteti kulturnog nasleđa koji su ušli u uži izbor suočavaju se sa pretnjama poput rušenja, neadekvatnog razvoja, nedostatka sredstava ili zapuštenosti. Snažno podržavamo aktiviste i zajednice koje su čvrsto posvećene njihovom očuvanju. Naša je zajednička odgovornost da sačuvamo i unapredimo vrednosti evropskog nasleđa. Naša baština ključna je za izgradnju mirnije, kohezivne i održive budućnosti - izjavio je predsednik Evropa Nostre, prof. dr Herman Parcinger.

    Direktorka i rukovoditeljka Instituta Evropske investicione banke Šiva Dustdar istkakla je da su evropski identitet, atraktivnost i ekonomski rast duboko povezani sa našim kulturnim nasleđem.

    - Uži izbor ugroženog nasleđa, podseća nas na njenu krhkost i na to koliko je često uzimamo zdravo za gotovo. Kroz naše kontinuirano partnerstvo sa Evropa Nostrom, Institut dodatno osnažuje napore lokalnih zajednica širom Evrope. Ove zajednice prepoznaju da očuvanje lokaliteta kulturnog nasleđa može pomoći u rešavanju drugih hitnih izazova. Važno je da se udružimo kako bi se ovi lokaliteti obnovili i zaštitili za buduće generacije - poručila je Dustdar.

    Konačna lista 7 najugroženijih lokaliteta kulturne baštine u Evropi za 2025. godinu biće objavljena u martu/aprilu.

    Stručnjaci protiv izgradnje novog kompleksa na mestu Generalštaba

    Arhitektonski kompleks sastavljen od dve zgrade bliznakinje, koje su služile kao Generalštab i Ministarstvo odbrane, u lokalnom kontekstu poznat pod imenom Generalštab, predstavlja ikonični simbol modernističke arhitekture Beograda, podsećaju iz Evropa Nostre.

    Izgrađen između 1953. i 1964. godine, prema projektu čuvenog arhitekte Nikole Dobrovića, kompleks oličava inovativni duh posleratnog modernizma, reflektujući arhitekturu kao urbanu revoluciju.

    Kompleks je pogođen u dva navrata tokom NATO bombardovanja 1999. godine, a njegovi značajni delovi i dalje su ozbiljno oštećeni, što, prema oceni Evropa Nostre, dodatno povećava njegovu ranjivost.

    Uprkos mobilizaciji stručnjaka i civilnog društva u korist obnove i revitalizacije kompleksa, situacija se dodatno pogoršala 14. decembra 2024. godine, kada je Vlada Srbije odlučila da ukloni modernistički kompleks Generalštaba iz Registra zaštićenih kulturnih spomenika, otvarajući put za planirano rušenje u svrhu izgradnje velikog komercijalnog projekta nekretnina. Odluke Vlade donete su kršeći procedure propisane nacionalnim Zakonom o kulturnom nasleđu, upozoravaju iz Evropa Nostre.

    Ovo je, kako se podseća, izazvalo novi talas masovnih protesta stručnjaka za baštinu i organizacija civilnog društva u Srbiji, uključujući i stručni tim Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture, koji su zatražili poništenje Vladinih odluka. Podnet je i formalni zahtev Ustavnom sudu Srbije da ispita usklađenost ovih odluka s Ustavom zemlje.

    Savetodavni panela programa 7 najugroženijih lokaliteta ocenio je da bi predloženi projekat na mestu Generalštaba imao ogroman štetan uticaj na gradski pejzaž, koji je suštinski oblikovan ovim kompleksom. Štaviše, takav razvoj bio bi, kako kažu, u suprotnosti s pravnom zaštitom ovog arhitektonskog i urbanističkog ansambla koja je uvedena 2005. godine, a koju je nedavno Vlada Srbije ukinula, kršeći odredbe Nacionalnog zakona o kulturnom nasleđu.

    - Neposredna pretnja gubitka kompleksa Generalštaba i njegove zamene novom građevinom treba biti sprečena u interesu Srbije i cele Evrope. Umesto toga, Vlada bi trebalo da započne opsežnu konsultaciju sa stručnjacima i civilnim društvom o budućem projektu očuvanja i mogućoj adaptivnoj prenameni ovog modernističkog ansambla, prepoznajući njegov složeni nasleđeni značaj, na osnovu evropske vizije, vrednosti i najbolje prakse, kao što je predviđeno u članu 7 Faronske konvencije, koju je Srbija potpisala i ratifikovala - navode iz Savetodavnog panela.

    Očuvanjem modernističkog kompleksa Generalštaba u Beogradu, Srbija bi potvrdila svoju posvećenost očuvanju kulturnog nasleđa, koji predstavlja važan resurs za povezivanje ljudi kroz pravedan i harmoničan pristup atributima istorije, identiteta i održive budućnosti, zaključuje se u saopštenju.

    Šta imamo u krugu od:
    1 km
    2 km
    3 km
    5 km
    10 km
    15 km
    Fotografije:
    Opis:
    Zgrade su građene između 1955. i 1965.godine, prema projektu veikog arhitekte Nikole Dobrovića, a kasnije su proglašene za nepokretno kulturno dobro. Tokom NATO agresije 1999.godine zgrade su teško oštećene i potom nisu obnovljene. Krajem 2024.godine Vlada Republike Srbije je donela odluku o brisanju ovog kompleksa iz registra kulturnih dobara.

    Džared Kušner, zet Donalda Trampa najavio je, posle rušenja ovog kompleksa, izgradnju dve ili tri kule, hotela sa pet zvezdica, poslovnog prostora, 1.500 stambenih jedinica i muzeja.
    Vidi sve
    Info sa lokala:
    Beograd  
    Komentari
    Vaš komentar
    Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

    Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

    Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

    Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
    Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
    Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.