NavMenu

Izložba nagrađenih studenata FLU pod nazivom TOK u Likovnoj galeriji Kolarčeve zadužbine

Izvor: eKapija Petak, 01.11.2024. 11:00
Komentari
Podeli
(Foto: Aleksandar Mijatovic/shutterstock.com)
Izložba nagrađenih studenata FLU pod nazivom TOK biće otvorena u utorak, 5. novembra u 19 časova u Likovnoj galeriji Kolarčeve zadužbine.

Katarina Rakić, Sonja Ćurin i Relja Stevanović, troje autora mlađe generacije stasale na FLU u Beogradu, svoje delovanje usmeravaju kroz medijski različita umetnička istraživanja - u grafici, skulpturi i slikarstvu. Raznolik u postupku, sredstvima likovnog oblikovanja i materijalu, rad troje umetnika ostvaruje bliskost u idejnim polazištima i umetničkom senzibilitetu koji se oblikuje kroz kominikaciju sa prošlim.

Radovi Katarine Rakić izgrađuju se interpretacijom stare fotografske građe, uz inventivan pristup grafičkom mediju koji se oslanja na tehniku linoreza i sitoštampe. Istražujući pojam identiteta, odnosno problem njegove nepostojanosti manifestovane kroz zaborav i otuđenje, Katarina manipuliše ljudskom figurom lišavajući je portretskih karakteristika. Vizuelnom utisku koji se oblikuje kroz obris i senku, doprinosi umnožavanje elemenata i preklapanje planova omogućeno transparentnošću materijala - pirinčanog papira i tila, kojim se grafička predstava sa površine zida prenosi u galerijski prostor.


Serijom radova Laboratorija oblika Sonja Ćurin u pristupu skulpturi uspostavlja dinamično polje interakcije tradicionalne umetničke prakse i savremenih digitalnih tehnologija. Sa polazištem u umetničkom nasleđu prošlosti, pažljivo odabrani elementi iz različitih likovnih izvora prevode se upotrebom softverskih programa u 3D model. U konačnoj fazi izrade, radom u materijalu, ona ostaje dosledna tradicionalnim tehnikama skulptoralnog oblikovanja. Formalno složena ali organski celovita, Sonjina skulptura samom tordiranošću volumena jasno evocira istorijske uzore, komunicirajući, istovremeno, savremeni pristup skulptoralnom mediju i umetničkoj praksi koji se oblikuje u dijalogu sa tehnologijom.

Slikarstvo Relje Stevanovića oslanja se na tradicionalni likovni postupak i tehniku uljanih boja. Tragajući za ličnim autorskim potpisom kroz žanrovski različita istraživanja (autoportret, pejzaž, mrtva priroda), poseže za tradicijom i nasleđem kulture jednog prostora, prilazeći im kroz prizmu ličnog, ali i kolektivnog. Interpretacijom motiva i podražavanjem ornamentike pirotskog ćilima, na slikarskom platnu postavljenog u dijalošku ravan sa nagom figurom raširenih ruku, promišlja se odnos čoveka prema (nasleđu) prošlosti, a u kontekstu savremenog.

Radovi troje umetnika, samostalno, ali i međusobnom komunikacijom, uvlače posmatrača u prostor interakcije, pozivajući na zajedničko posmatranje, tumačenje i osmišljavanje.
Šta imamo u krugu od:
1 km
2 km
3 km
5 km
10 km
15 km
Fotografije:
Opis:
Zadužbina Ilije M. Kolarca, poznata i kao Kolarčeva zadužbina, se nalazi se na Studentskom trgu 5, u najstrožem centru Beograda. Zgradu Kolarčevog univerziteta je projektovao srpski arhitekta Petar Bajalović.

Prve ideje o građenju objekta za potrebe javnih predavanja i priredbi po programu jednog „narodnog univerziteta“ pojavile su se tokom 1928. godine, kada je raspisan konkurs za zgradu Kolarčevog narodnog univerziteta na Pozorišnom trgu. Prvu nagradu dobio je arhitekta Andrej Papkov. Međutim, budući da regulacija ovog dela Trga – između Makedonske i Francuske ulice nije bila definitivno utvrđena, investitor je odustao od građenja na ovom terenu i već 1929. doneo odluku da se objekat podigne na zadužbinskom placu na Studentskom trgu br.5.

Za novu lokaciju na Studentskom trgu nije raspisivan konkurs, već je projekat direktno naručen arhitekti Petru Bajaloviću (1876—1947), profesoru Tehničke velike škole i autoru značajnih objekata iz perioda pre Prvog svetskog rata (Paviljon u Rimu, stambena zgrada u Francuskoj br.31 itd.). Zgrada je počela da se zida 1929. godine, i to kao objekat u unutrašnjem delu parcele, u dvorištu postojećeg jednospratnog objekta na placu zadužbine Ilije Milosavljevića Kolarca. Ideja je bila da se u delu starog objekta organizuje prodaja ulaznica za priredbe. U toku 1930. godine podignuta je velika koncertna dvorana sa oko 1200 mesta, tada najveća u Beogradu. Naredne godine odlučeno je da se i prema ulici podigne novi, trospratni objekat. S obzirom da Zadužbina nije raspolagala dovoljnim materijalnim sredstvima, novi objekat sa Studentskog trga namenjen je renti, pa su u prizemlju projektovani poslovni prostori. Tu je realizovan i ulaz za deo sa garderobom u veznom traktu i koncertnu salu u pozadini. Mezanin je takođe bio namenjen izdavanju, dok su na spratovima zamišljene prostorije za čitaonicu, manje učionice i prostorije za upravu Kolarčevog narodnog univerziteta. Zgrada je završena 1932. godine. (Wikipedia)
Vidi sve
Info sa lokala:
Beograd  
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.