NavMenu

Srpski arheolozi došli do otkrića koje privlači pažnju svetskih naučnika

Izvor: RTS Sreda, 30.10.2024. 15:36
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Unsplash / Trnava University)Ilustracija
Arheolozi i studenti arheologije Filozofskog fakulteta iz Beograda, posle dve godine istraživanja, obelodanili su veliko otkriće. Naime, kako prenosi RTS, u blizini Zvonačke banje na jugoistoku Srbije, otkrivena je naseobina iz doba mezolita. Datira iz istog perioda kao i Lepenski vir.

U veoma nepristupačnom predelu, blizu Zvonačke banje, sakrivena je pećina Pešterija. Do nje su do sada stizali jedino tragači za zakopanim blagom, koji su arheološkim mestima samo nanaosili štetu. Arheolozi su nakon dve godine intenzivnog istraživanja potvrdili svoje pretpostavke.

- Ovo je jedini lokalitet na centralnom Balkanu koji se nalazi van Đerdapa. Pošto je nepristupačna pećina, verujemo da kada je bilo toplije vreme, tokom leta, da su se nastanjivali ovde. Blizu je reka i mogli su da love. Imamo tragove lovljenja jelena i kozoroga. Ovde su pronađena dva zuba virezuba, to je jedna vrsta šarana, koja danas nastanjuje Rusiju. Međutim, u mezolitu te ribe su nastanjivale i naše krajeve. To su ždrelni zubi i mezolitske zajednice su koristile te ždrelne zube za ukrašavanje odeće. Na primer, u Đerdapu možete videti delove odeće koji su ukrašeni tim zubima - istakao je Danilo Pajović, doktorand arheologije.


Za studente arheologije ovo istraživanje je poseban izazov.

- Ovde nalazimo dosta artefakata. Uglavnom su kameni artefakti. Ima dosta kostiju životinja, što je vrlo zanimljivo i specifično za ovaj lokalitet - navodi studentkinja arheologije Jovana Lazarević.

Njena koleginica, Milica Vasiljević, otkriva da trenutno iščišćavaju jedan geološki sloj.

- Trudimo se da se spustimo na isti sloj. Očekujemo da dođemo do sloja i nađemo još artefakata. Imamo neke fragmentovane kosti, takođe jednu celu mandibulu govečeta. Ima zanimljivih nalaza - navela je ona.

Studentkinja Jelena Timotijević je dodala da je ovo jedan od najzahtevnijih terena na kojima je bila.

- Prilično je jedinstveno jer nemamo toliko nalaza mezolita, pogotovu ne ovakvih - rekla je ona.

Istraživanje razjašnjava kako su ti ljudi živeli, kako su se kretali i dokazuje da ovo područje nije bilo nenaseljeno u vreme kada su prvi zemljoradnici došli.

- Našli smo dosta ovih kamenih alatki, imamo ih par stotina. U pitanju su uglavnom vrlo sitne alatke koje su predstavljale projektile za lukove i strele i koplja, pomoću kojih su lovili razne životinje, a našli smo i umetke za srpove. Ovde smo našli riblje zube koji su obrađivani, što pokazuje da su ove zajednice bile u kontaktu sa đerdapskim zajednicama i da je to jednostavno isti period i da ta populacija nije naseljavala samo Đerdap, već verovatno čitavo područje istočne Srbije. Ovo je fenomenalno zato što se istorija ovog kraja produžila za 20.000 godina, a ovo otkriće se sada nalazi u fokusu interesovanja svetske naučne javnosti - objasnio je Dušan Mihailović, profesor arheologije na Filozofskom fakultetu u Beogradu.

O mezolitskoj naseobini u Zvonačkoj banji arheolozi su objavili naučni rad u međunarodnom časopisu. Istraživanja se nastavljaju, a ostaje retoričko pitanje da li će preci iz mezolita uspeti da probude uspavani, zaboravljeni kraj u svakom smisllu, zaključuje RTS.
Fotografije:
Opis:
Poznata iz davne prošlosti i dobro posećena između dva svetska rata, Zvonačka banja izvorima lekovite vode, nadmorskom visinom od 630 m i prijatnom subplaninskom klimom, više puta je bila predmet interesovanja naučnika i praktičara. Naučnici su do detalja istraživali prirodu, a praktičari gradili objekte za banjsko lečenje.

Iz 1956. godine potiče i danas aktuelna studija Koste Petkovića (1903-1987) i Nikole Milojevića, koju je pod naslovom Geološki sastav i tektonski sklop okoline Zvonačke banje sa naročitim obzirom na pojavu termalnih izvora objavila Naučna knjiga iz Beograda.

Ova banja, nedovoljno afirmisana, smeštena je na krajnjem istoku Srbije, nedaleko od granice prema Bugarskoj. Od Dimitrovgrada je udaljena 30 km, od Babušnice 31 km i Pirota 39 km. Razvila se na naslagama bigra koji je istaložen iz banjske termomineralne vode bogate kalcijum-karbonatom. Iznad banje, koja je na strmoj dolinskoj strani potoka Blatašnice, pritoke Jerme, diže se 1.071 m visok krečnjački vrh Staža, a naspram nje 1.032 m visoko Asenovo kale, izgrađeno od masivnih titonskih krečnjaka. (Wikipedia)
Vidi sve
Info sa lokala:
Babušnica  
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.