U Novom Sadu kreiraju probiotike nove generacije i istražuju žive bioterapeutske proizvode - Doprinos razvoju farmaceutske i prehrambene industrije, stočarstva i ribarstva
Ilustracija (Foto: science photo/shutterstock.com)
Probiotici nove generacije su živi mikroorganizmi identifikovani na osnovu komparativnih analiza mikrobioma koji ne spadaju u grupu tradicionalnih probiotika, kaže za Dnevnik dr Ivana Danilov, naučni saradnik sa Katedre za biotehnologiju Tehnološkog fakulteta u Novom Sadu.
- Sa druge strane, živi bioterapeutski proizvodi su biološki proizvodi koji sadrže žive organizme, primenljivi za prevenciju i lečenje bolesti ili akutnih stanja kod ljudi, koji se pritom ne smatraju vakcinama. Naučnici u Srbiji upravo rade na razvoju i otkriću novih vrsta probiotika, kao i na razvoju održivih procesa njihove proizvodnje u industrijskim razmerama, bilo da je u pitanju njihova primena kao farmaceutika u humanoj i veterinarskoj medicini ili kao suplemenata ili aktivnih komponenti za proizvodnju funkcionalne hrane, što je takođe jedna od relativno novih oblasti istraživanja zasnovana na klasičnoj biotehnologiji - objašnjava dr Danilov, dodajući da budući da je komercijalizacija naučnih rezultata iz ovih oblasti u Srbiji na samom začetku, ekonomski efekti trenutno nisu zastupljeni u dovoljnoj meri, ali da se, posmatrajući tržišni potencijal novih probiotika, može se zaključiti da u znatnoj meri mogu doprineti razvoju farmaceutske i prehrambene industrije, kao i stočarstva i ribarstva u našoj zemlji.
Doktorka Danilov je jedna od osnivačica i direktorka biotehnološke startap kompanije NSoilab jer je proizvodnja probiotika usmerena ka multidisciplinarnim istraživanjima, a između ostalog uključena je i Istraživačka grupa za intenzifikaciju bioprocesa s Tehnološkog fakulteta Novi Sad. Istraživanja u oblasti razvoja formulacija novih probiotskih preparata započeta su kroz projekat koji je finansirao Pokrajinski sekretarijat za visoko obrazovanje i naučnoistraživačku delatnost i obuhvatila su razvoj bioprocesnih rešenja za industrijski nivo proizvodnje probiotika nove generacije.
- Istraživanja u okviru ove istraživačke grupe su usmerena ka komercijalizaciji i jačanju tržišnog potencijala probiotika za humanu i veterinarsku medicinu. Glavni izazovi u proizvodnji probiotika nove generacije uključuju potrebu za boljim metodologijama kultivacije novih probiotskih sojeva, pristupačnijim sekvenciranjem genoma i metagenoma i superiornijim alatima za uređivanje i modifikaciju bakterijskih genoma radi rasvetljavanja uloge gena koji doprinose probiotskim svojstvima, što iziskuje dodatna finansijska sredstva i ulaganja u naučna istraživanja u ovoj sferi - pojašnjava dr Danilov.
________________________________________________________________________________________________________________
Neophodna značajnija institucionalna podrška
- Obrazovanje nacionalnih banki biološkog i genetskog materijala u velikoj meri bi doprinela implementaciji principa otvorene nauke u oblasti probiotika nove generacije i bržem dolasku do novih naučnih pomaka u ovoj oblasti - ističe dr Danilov i dodaje:
- Neophodna je i značajnija institucionalna podrška naučnicima u razvoju saradnje saprivrednim subjektima i istraživanju alternativnih ruta za komercijalizaciju rezultata naučnih istraživanja, uz odgovarajuće mehanizme zaštite intelektualne svojine, kako bi se obezbedila realna primenljivost razvijenih naučnih rešenja.
_______________________________________________________________________________________________________________
Ona ukazuje da, pored toga, razvoj probiotika nove generacije zahteva izvođenje prekliničkih i kliničkih ispitivanja bezbednosti i efikasnosti kod ljudi i životinja.
- Upotreba genetski modifikovanih mikroorganizama kao probiotika nove generacije uvodi dodatne nedoumice u pogledu regulative za tržišni plasman probiotika i prihvatanja od strane potrošača. Razvoj probiotika nove generacije, takođe, uključuje operativne razlike između laboratorija i proizvodnih pogona jer često imaju razvojnu putanju zasnovanu na iskustvu u laboratoriji, koja se značajno razlikuje od industrijskih uslova proizvodnje. Saradnja između istraživača, proizvođača i regulatornih agencija može pomoći u prevazilaženju ovih izazova u proizvodnji i komercijalizaciji nove generacije probiotika - ukazuje dr Danilov.
Sagovornica Dnevnika ističe da su regulative za probiotike nove generacije još uvek u fazi razvoja kao i da postoji potreba za jasnim smernicama za identifikaciju probiotskih sojeva, evaluaciju njihove bezbednosti i regulatorni okvir tržišnog plasmana:
- Osim toga, regulatorni zahtevi različiti su na različitim tržištima, ali je za početak neophodno precizno definisati uslove registracije probiotskih preparata nove generacije u Srbiji. Takođe, neophodna su značajnija ulaganja u istraživanje i razvoj novih probiotskih preparata za humanu i veterinarsku medicinu.
Firme:
Tehnološki fakultet Novi Sad
Info sa lokala:
Novi Sad
Tagovi:
Katedra za biotehnologiju Tehnološkog fakulteta u Novom Sadu
NSoilab
Ivana Danilov
probiotik
probiotici
razvoj probiotika
živi bioterapeutski proizvodi
biotehnologija
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora
