NavMenu

Mladi naučnici novosadskog tehnološkog fakulteta nauku pretvaraju u praksu - Bioagensi na bazi bakterija produžavaju vek građevine

Izvor: Dnevnik Nedelja, 25.08.2024. 16:20
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Goodluz/shutterstock.com)Ilustracija
Biotehnološke inovacije u građevinarstvu u Srbiji donose značajne promene u ekološkoj održivosti, energetskoj efikasnosti i ekonomskom rastu. One pomažu i u smanjenju negativnih uticaja građevinske industrije na životnu sredinu, dok istovremeno unapređuju efikasnost i kvalitet gradnje, kaže za "Dnevnik" naučna saradnica Katedre za biotehnologiju Tehnološkog fakulteta u Novom Sadu dr Olja Šovljanski.

- Razvoj i upotreba novih građevinskih materijala koji koriste biotehnologiju za poboljšanje svojih svojstava, poput povećane otpornosti na vremenske uslove i bolju termalnu izolaciju, produžavaju životni vek konstrukcije i svakako doprinose održivijem i efikasnijem građevinarstvu. Smatram da su biotehnološka rešenja način da se promoviše održivost kroz primenu ekološki prihvatljivih materijala i prakse održive gradnje. Upravo je biotehnologija osnova za pomeranje granica tradicionalnih metoda gradnje, lakše privlačenje investicija i otvaranje novih radnih mesta - ističe dr Šovljanski, dodajući da se pozicioniranjem Srbije kao centra za biotehnološke inovacije u građevinarstvu povećava konkurentnost na globalnoj sceni i otvara šansa za međunarodnu saradnju i investicije.

Po njenim rečima, naučna istraživanja u Srbiji dovela su do znatnih ekonomskih koristi kroz razvoj inovativnih, održivih materijala i energetski efikasnih metoda gradnje.

- Ova poboljšanja povećavaju trajnost i uticaj građevinskih projekata na životnu sredinu, ali doprinose i ekonomskom rastu jer se smanjuju troškovi i poboljšava energetska efikasnost. Konkretno, naš istraživački tim se bavi razvijanjem bioagenasa na bazi bakterija, koji su pronađene u prirodi, a koji predstavljaju aditiv cementnim materijalima. Kada se formira konstrukcija upotrebom bakterijski aktivnog cementnog materijala, šanse za pojavu makropukotina su svedene na minimum. Razlog ovog toka događaja leži u pokretanju aktivnosti bakterija u mikropukotinama i njihovog popunjavanja zahvaljujući biotehnološkoj aktivnosti unutar same matrice. Na taj način se produžava životni vek konstrukcije, ali i smanjuje uticaj ljudskih grešaka prilikom formiranja ili reparacije – rekla je dr Šovljanski.

Trenutni nivo ulaganja u biotehnološke inovacije u građevinarstvu u Srbiji je, s nekoliko uspešnih projekata koji pokazuju ekonomsku isplativost i održivost, obećavajući, ukazuje dr Šovljanski dodajući da je to ipak daleko od željenog i verovatno je potrebno još mnogo vremena i truda da bi se situacija promenila na bolje.

- Da bi se privukle dodatne investicije, ključne su strategije kao što su vladini podsticaji, saradnja privatnog i javnog sektora, unapređenje ekosistema inovacija, privlačenje direktnih investicija iz inostranstva i promovisanje uspešnih priča. Ove mere mogu pomoći da se izgradi snažna investiciona klima, koja će podstići dalji rast i inovacije u biotehnološkom sektoru naše države – zaključuje dr Šovljanski.

Startapi se razvijaju

U Srbiji već postoji nekoliko startapa koji koriste biotehnologiju za razvoj inovativnih rešenja za građevinsku industriju, znatno doprinoseći tehnološkom napretku zemlje - naglašava dr Olja Šovljanski. - Inovacije koje se kriju iza fokusirane su na razvoj biotehnoloških rešenja za poboljšanje izdržljivosti i održivosti građevinskih materijala. Primera radi, razvijaju se biocidi koji se mogu integrisati u građevinske materijale kako bi se sprečili rast nepoželjnih mikroorganizama i degradacija građevinskog materijala i na taj način produžio životni vek zgrada i infrastrukture.

Takođe, pažnja je usmerena i na biotehnološke procese za stvaranje ekološki prihvatljivih i veoma izdržljivih materijala. Još jedan primer je, svakako, razvijanje biorazgradive plastike uz primenu biotehnologije, koja se može koristiti u različitim građevinskim aplikacijama, kao što su izolacija i materijali za pakovanje. Bez obzira na rešenje, svaki od ovih startapa ima za cilj smanjenje ugljičnog otiska građevinskih aktivnosti i promovisanje ekološke prakse gradnje.

Šta imamo u krugu od:
1 km
2 km
3 km
5 km
10 km
15 km
Fotografije:
Opis:
Tehnološki fakultet Novi Sad, osnovan je 1959. godine sa ciljem da obrazuje visoko osposobljene kadrove u oblasti prehrambenog inženjerstva. Studije su se odvijale u tri studijska usmerenja: Smer ugljenohidratne hrane, Smer konzervisane hrane i Smer mikrobioloških procesa. Deceniju kasnije u sklopu privrednog razvoja tadašnje Jugoslavije, na nacionalnom nivou prepoznata je potreba za ulaganjem u petrohemijsku industriju što je stvorilo potrebu za novim stručnim kadrovima. Stoga je školske 1972/73. godine Tehnološki fakultet proširio svoju obrazovnu ponudu i uveo nove smerove u oblasti hemijskog, naftno-petrohemijskog inženjerstva i materijala, a školske 1978/79. godine i u oblasti hemijsko-prerađivačkog i farmaceutskog inženjerstva. Danas se nastava na Tehnološkom fakultetu Novi Sad odvija prema novim reformisanim studijskim programima i to na 10 studijskih područja. (www.tf.uns.ac.rs/)

Naučni institut za prehrambene tehnologije (FINS) jedan je od vodećih instituta u oblasti istraživanja hrane i hrane za životinje. Istraživačka i poslovna strategija Instituta u saglasnosti je sa nacionalnom i evropskom strategijom prioriteta istraživanja i razvoja iz oblasti poljoprivrede i hrane, čiji je primarni kriterijum: promocija u održivom upravljanju proizvodnjom hrane, stvaranju i iskorišćavanju bioloških potencijala i razvoju novih tehnologija i proizvoda u lancu hrane u Srbiji i jugoistočnoj Evropi.

Institut je formiran odlukom Izvršnog veća Autonomne Pokrajine Vojvodine na bazi istraživačkih potencijala i gotovo 50 godina duge tradicije i iskustava Zavoda za tehnologiju žita i brašna, Zavoda za tehnologiju šećera, Zavoda za tehnologiju mesa, Zavoda za tehnologiju voća i povrća i Zavoda za tehnologiju hrane za životinje, koji su poslovali u okviru Jugoslovenskog instituta za prehrambenu industriju i Tehnološkog fakulteta u Novom Sadu.

FINS je počeo rad kao samostalna organizacija 1. januara 2007. godine, a primljen je u sastav Univerziteta u Novom Sadu odlukom Saveta Univerziteta 21. decembra 2007. godine. (https://fins.uns.ac.rs/)
Vidi sve
Info sa lokala:
Novi Sad  
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.