NavMenu

Beogradska filharmonija: od borbe sa vetrenjačama do latino optimizma

Izvor: eKapija Utorak, 14.05.2024. 15:07
Komentari
Podeli
Danijel Miler Šot (Foto: Uwe Arens)Danijel Miler Šot
Beogradska filharmonija priprema koncert u znaku latino repertoara pod palicom Džeralda Karnija, u petak, 17. maja (Kolarac, 20 sati). Zajedno sa solistima Borisom Brezovcem i Danijelom Miler-Šotom, orkestar izvodi Štrausovog "Don Kihota", a na programu su jos Debisijeva "Iberija", kao i "Danson" Markesa.

Španija i latino ritmovi, raskošna su inspiracija i okosnica repertoara koji očekuje filharmonijsku publiku u petak, saopštila je Beogradska Filharmonija. Čuveni viteški roman Servantesa i avanture Don Kihota, pretočene su u muziku kroz veličanstvenu simfonijsku poemu Riharda Štrausa. Glavna uloga poverena je violončelu, dok Don Kihotovog slugu Sančo Pansu, najvećim delom dočarava viola. Tako će nemački violončelista Danijel Miler-Šot uz domaću podršku violiste Borisa Brezovca, uz svoje muzičke podvige dočarati poznate avanture, poput borbe sa vetrenjačama, borbe sa hodočasnicima ili vožnje začaranim čamcem. Fantastičan zvučan svet oslikan u Štrausovoj partituri, slušaocima će doneti Džerald Karni, višestruko nagrađivani dirigent i dobitnik Džordž Šolti asistentske nagrade za 2023. godinu.


Istraživanje Španije, Filharmonija nastavlja kroz Debisijev orkestarski komad pod nazivom "Iberija" koji predstavlja različite scene sa španskog podneblja. Koloristična orkestracija, dopunjena živahnim ritmovima, oslikava atmosferu jednog dana u španskom gradiću. Od užurbanosti jutra, preko melanholije u smiraj dana, do finala koje vodi u uzavreli kraj kompozicije uz prikaz uličnih svirača i zabavljača.

Kulminacija filharmonijskog koncerta biće uz čuveni "Danson" Artura Markesa, poznatom kao "druga meksička himna", ponajviše zahvaljujući uzavrelim latino ritmovima i frenetičnom optimizmu karakterističnom za plesnu dvoranu. Ova kompozicija je stekla ogromnu popularnost u Srbiji zahvaljujući Beogradskoj filharmoniji koja ju je izvela kao pobedničku numeru nakon glasanja publike za repertoar prvog koncerta na otvorenom, održanog na Ušću, 2017. godine.

Šta imamo u krugu od:
1 km
2 km
3 km
5 km
10 km
15 km
Fotografije:
Opis:
Zadužbina Ilije M. Kolarca, poznata i kao Kolarčeva zadužbina, se nalazi se na Studentskom trgu 5, u najstrožem centru Beograda. Zgradu Kolarčevog univerziteta je projektovao srpski arhitekta Petar Bajalović.

Prve ideje o građenju objekta za potrebe javnih predavanja i priredbi po programu jednog „narodnog univerziteta“ pojavile su se tokom 1928. godine, kada je raspisan konkurs za zgradu Kolarčevog narodnog univerziteta na Pozorišnom trgu. Prvu nagradu dobio je arhitekta Andrej Papkov. Međutim, budući da regulacija ovog dela Trga – između Makedonske i Francuske ulice nije bila definitivno utvrđena, investitor je odustao od građenja na ovom terenu i već 1929. doneo odluku da se objekat podigne na zadužbinskom placu na Studentskom trgu br.5.

Za novu lokaciju na Studentskom trgu nije raspisivan konkurs, već je projekat direktno naručen arhitekti Petru Bajaloviću (1876—1947), profesoru Tehničke velike škole i autoru značajnih objekata iz perioda pre Prvog svetskog rata (Paviljon u Rimu, stambena zgrada u Francuskoj br.31 itd.). Zgrada je počela da se zida 1929. godine, i to kao objekat u unutrašnjem delu parcele, u dvorištu postojećeg jednospratnog objekta na placu zadužbine Ilije Milosavljevića Kolarca. Ideja je bila da se u delu starog objekta organizuje prodaja ulaznica za priredbe. U toku 1930. godine podignuta je velika koncertna dvorana sa oko 1200 mesta, tada najveća u Beogradu. Naredne godine odlučeno je da se i prema ulici podigne novi, trospratni objekat. S obzirom da Zadužbina nije raspolagala dovoljnim materijalnim sredstvima, novi objekat sa Studentskog trga namenjen je renti, pa su u prizemlju projektovani poslovni prostori. Tu je realizovan i ulaz za deo sa garderobom u veznom traktu i koncertnu salu u pozadini. Mezanin je takođe bio namenjen izdavanju, dok su na spratovima zamišljene prostorije za čitaonicu, manje učionice i prostorije za upravu Kolarčevog narodnog univerziteta. Zgrada je završena 1932. godine. (Wikipedia)
Vidi sve
Info sa lokala:
Beograd  
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.