NavMenu

Svetska YouTube zvezda na Kolarcu

Izvor: eKapija Četvrtak, 22.02.2024. 11:32
Komentari
Podeli
(Foto: Sonyworld from Pixabay)
Holandski kompozitor i pijanista Jup Beving (Joep) premijerno će nastupiti 26. marta u Foajeu Kolarčeve zadužbine, u okviru turneje na kojoj promoviše poslednji album "Hermetism".

Beving, senzacija savremenog klasičnog striming sveta, na poslednjem albumu se vraća solo klavirskim korenima. U potrazi za lepotom, umetnik istražuje antičku filozofiju odajući istovremeno počast gradu Parizu.

Muzika je Bevingova (1976) strast od detinjstva. Prvi bend osniva sa 14 godina, kasnije odlazi na studije muzike koje je, međutim, primoran da napusti zbog povrede zgloba. Tada počinje da se bavi advertajzingom, ali kroz muziku, komponujući za brojne reklame, kao i za kratke filmove "Hortum" (2010) i "Het cadeau" (2015).

Beving 2015. objavljuje prvi album "Solipsism", sa modernim klasičnim ambijentalnim klavirskim komadima koje opisuje kao "jednostavnu muziku za kompleksne emocije". On kroz muziku istražuje neke od velikih životnih filozofskih pitanja, a rezultat su tri izuzetno uspešna albuma - "Solipsism", "Prehension" i "Henosis".


Poslednji album "Hermetism" koji je izdao Dojče gramofon (Deutsche Grammophon), Beving opisuje kao "tihu pobunu protiv ludila" pošto je nastao tokom "mračnog perioda pandemije, u vreme straha i polarizacije".

Inspirisan antičkom filozofijom, Beving traga za univerzalnim idejama, oslanjajući se na hermetizam tako da ovaj album predstavlja mešavinu dirljive melanholije i poruka nade.

Potresni "Last Dance" (Poslednji ples) se razvija na principu ritma, a tu su i čežnjivi, bliskoistočni inspirisani "Dervish" (Derviš) i kontemplativni "Nocturnal".

Beving je stvarajući ovaj album imao na umu i određeno mesto, Pariz, kao metaforu za zapadnu civilizaciju, od uvodne numere inspirisane apsintom "La fée verte" (Zelena vila) do "Paris s'enflamme" (Pariz gori).

Nakon objavljivanja debi albuma 2015. godine, Beving je postao viralna striming senzacija, sa više od 500 miliona pregleda, i niza rasprodatih koncerata širom sveta.

Umetnik se nada da će hermetizam imati veliki ođek kod slušalaca. "U svom tom ludilu poslednjih godina, ovaj album je bila stvar kojoj sam se stalno vraćao. U tom smislu, hermetizam je bio moj sopstveni lek za pandemiju", kaže Beving.

Holandski umetnik nastupa u okivru projekta Artist Lounge, ciklusa koncerata u Foajeu Kolarca, između stubova, koji je usmeren na savremene muzičke žanrove poput neoklasicizma i minimalizma, namenjene ljubiteljima i poznavaocima muzičke umetnosti, redovnoj koncertnoj publici, kao i profesionalnim muzičarima.

Jedan od glavnih ciljeva projekta Artist Lounge jeste da se proširenim programskim okvirom ponudi raznovrsniji umetnički sadržaj, saopšteno je iz Kolarševe zadužbine.
Šta imamo u krugu od:
1 km
2 km
3 km
5 km
10 km
15 km
Fotografije:
Opis:
Zadužbina Ilije M. Kolarca, poznata i kao Kolarčeva zadužbina, se nalazi se na Studentskom trgu 5, u najstrožem centru Beograda. Zgradu Kolarčevog univerziteta je projektovao srpski arhitekta Petar Bajalović.

Prve ideje o građenju objekta za potrebe javnih predavanja i priredbi po programu jednog „narodnog univerziteta“ pojavile su se tokom 1928. godine, kada je raspisan konkurs za zgradu Kolarčevog narodnog univerziteta na Pozorišnom trgu. Prvu nagradu dobio je arhitekta Andrej Papkov. Međutim, budući da regulacija ovog dela Trga – između Makedonske i Francuske ulice nije bila definitivno utvrđena, investitor je odustao od građenja na ovom terenu i već 1929. doneo odluku da se objekat podigne na zadužbinskom placu na Studentskom trgu br.5.

Za novu lokaciju na Studentskom trgu nije raspisivan konkurs, već je projekat direktno naručen arhitekti Petru Bajaloviću (1876—1947), profesoru Tehničke velike škole i autoru značajnih objekata iz perioda pre Prvog svetskog rata (Paviljon u Rimu, stambena zgrada u Francuskoj br.31 itd.). Zgrada je počela da se zida 1929. godine, i to kao objekat u unutrašnjem delu parcele, u dvorištu postojećeg jednospratnog objekta na placu zadužbine Ilije Milosavljevića Kolarca. Ideja je bila da se u delu starog objekta organizuje prodaja ulaznica za priredbe. U toku 1930. godine podignuta je velika koncertna dvorana sa oko 1200 mesta, tada najveća u Beogradu. Naredne godine odlučeno je da se i prema ulici podigne novi, trospratni objekat. S obzirom da Zadužbina nije raspolagala dovoljnim materijalnim sredstvima, novi objekat sa Studentskog trga namenjen je renti, pa su u prizemlju projektovani poslovni prostori. Tu je realizovan i ulaz za deo sa garderobom u veznom traktu i koncertnu salu u pozadini. Mezanin je takođe bio namenjen izdavanju, dok su na spratovima zamišljene prostorije za čitaonicu, manje učionice i prostorije za upravu Kolarčevog narodnog univerziteta. Zgrada je završena 1932. godine. (Wikipedia)
Vidi sve
Info sa lokala:
Beograd  
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.