Mateo Rivelini: Evropska investiciona banka želi da finansira održive projekte u Srbiji, a ne kule od peska
Ilustracija (Foto: Shutterstock/nitpicker)
Kako za RTS kaže Mateo Rivelini, regionalni direktor za Zapadni Balkan, Evropska investiciona banka vidi mnogo pozitivnih signala kada je reč o srpskoj ekonomiji:
- Ekonomija jača, inflacija je obuzdana a nezaposlenost je svedena na devet procenata, što predstavlja najbolji rezultat u regionu. Uz pozitivne signale, vidimo i da je upravljanje javnim dugom veoma snažno, pa on na kraju 2023. godine iznosi 52,5% i bliži se zacrtanom cilju od 50% na kraju 2026. Imamo pozitivan stav o razvoju srpske ekonomije.
Smatra da je sledeći korak "još brže kretanje Srbije ka Evropskoj uniji".
- Mi verujemo u to, ali da bi to bilo moguće, očekujemo da se zemlja uskladi u najmanje dve oblasti kao najvažnijim ekonomskim kriterijumima za ulazak u Uniju. Prvo je obezbeđivanje dobrog funkcionisanja ekonomskog tržišta, a drugo je konkurentnost na evropskom tržištu. Verujemo da je to moguće ako Srbija iskoristi priliku i prihvati plan rasta Evropske unije za Zapadni Balkan - dodaje.
Kaže i da je EIB mnogo investirao u Srbiji - 8 mlrd EUR, te da to označava investicije u iznosu od 16 mlrd EUR, jer mogu da investiraju do 50% od cene projekta. Ističe da su mnogo uložili u infrastrukturu, i to prvenstveno u sektor transporta. Ali ne samo to.
- Finansirali smo kliničke centre u Kragujevcu, Novom Sadu i Beogradu, digitalizaciju, ali i mnoge druge projekte koji su ključni za dobro funkcionisanje i rast srpske ekonomije. Verujemo da mudra fiskalna politika ove zemlje koja, kako sam rekao, ima veoma zanimljive makroekonomske pokazatelje i na primerenom je nivou, dozvoljava državi da više investira u infrastrukturu, i to ne samo u transport, već i u energiju - kaže Rivelini.
Na pitanje o planu Srbije 2027 kaže da su "svesni važnih obaveza s kojima će se Srbija suočiti, uključujući i Ekspo 2027".
- Analiziramo kako ćemo se uključiti u aktivnosti srpskih vlasti i razmatramo kako ćemo investirati u infrastrukturu u toj oblasti. Želimo održive projekte, ne želimo da gradimo kule od peska. Ne želimo da projekti budu napušteni, već da dugo funkcionišu i posle izgradnje objekta koji je bio okidač za investiranje. Nije reč samo o finansiranju infrastrukture, već i privatnog sektora. Verujemo da smo mnogo investirali uz Fond za razvoj Republike Srbije, ali i uz određeni broj komercijalnih banaka u Srbiji, i tako ćemo nastaviti, uključivaćemo privatni sektor u ekonomski razvoj Srbije - ističe sagovornik RTS-a.
Na konstataciju da naša vlada želi da investira više od 17 mlrd EUR, te da moramo da uzmemo zajmove za infrastrukturne projekte i pitanje možemo li da upadnemo u neku dužničku zamku, Rivelini odgovara:
- Zabrinutost je opravdana. Svesni smo toga. Ali model koji koristi vaše Ministarstvo finansija zasad ukazuje na veoma obazrivu makroekonomsku i fiskalnu politiku. Iznos javnog duga u odnosu na bruto društveni proizvod drži se pod kontrolom i dug se smanjuje, a to investitore, poput Evropske investicione banke, uverava u sigurnost. Verujemo da će se tako nastaviti u bližoj budućnosti. Želimo da vidimo da li su projekti održivi i u skladu sa politikom i standardima Evropske unije. Ako bude tako, uz snažno upravljanje javnim dugom, zabrinutost će nestati i sve će se uspešno razrešiti.
Naveo je i da je EIB veoma transparentan, te da "ima dovoljno finansijskih sredstava da zadovolji potrebe Srbije koja napreduje". Kao primer je naveo energiju:
- Mi smo klimatska banka Evropske unije i sledimo plan proširenja. Želimo da budemo banka proširenja EU i da obezbedimo onoliko finansijskih sredstava koliko je potrebno. Kad je reč o energiji, možemo ponuditi paket zajmova, saveta i tehničke pomoći, što je veoma korisno. Samo u 2023. Evropska investiciona banka je obezbedila više od 21 mlrd EUR u oblasti energije. Imamo veoma atraktivne finansijske uslove, gledamo na sektor energije kao klimatska banka Evropske unije i želimo da podržimo proširenje kao što smo pomogli Češkoj, Sloveniji i Poljskoj kad su se pre 20 godina pridruživale Uniji.
Dodaje i da su "uvereni da nije potrebno samo reagovati na energetsku krizu, već da je to prilika da se u ekonomiji inovira kroz nove tehnologije koje dolaze uz zelene investicije, posebno u oblasti energetike":
- Dosad smo investirali u proizvodnju energije a dalje ćemo ulagati u energiju iz obnovljivih izvora, energetsku efikasnost i distributivne mreže. Ali to je samo deo plana. Budno motrimo i na tranziciju ka niskougljeničnoj ekonomiji. Srbija i region su ekonomije koje se zasnivaju na eksploataciji uglja i svesni smo činjenice da prelazak na ugljenično neutralnu ekonomiju zahteva rešavanje drugih problema, kao što je otvaranje novih radnih mesta. Stoga želimo da pokrenemo savetodavne aktivnosti i tehničku pomoć kao dobru pripremu za tranziciju koja nije samo uspešna, već i pravedna prema svima.
Tagovi:
Evropska investiciona banka
EIB
Mateo Rivelini
investicije Evropske investicione banke u Srbiji
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora